U prvom tjednu 1558. godine francuska vojska zauzela je francuski Calais, grad za koji se govorilo da je "najsjajniji dragulj u engleskoj kruni". Kada je čula vijest o padu zadnjeg engleskog uporišta na kontinentu, englesku kraljicu Mariju obuzela je golema tuga i bijes.
Kao gorljiva katolikinja u padu Calaisa vidjela je znak da je Bog napušta. Do ljeta te 1558. Marija je bila u stanju teške depresije, u rujnu je bilo jasno da je smrtno bolesna. 17. studenog 1558. Marija je umrla u dobi od 42 godine. Dva sata nakon njezine smrti sazvan je parlament i rečeno mu je da je nova kraljica Marijina sestra Elizabeta. Do tog trenutka Elizabetu je njezina sestra zatočila u londonskom Toweru i dva mjeseca ju ispitivala zbog navodnog sudjelovanja u uroti. Nakon toga je Elizabeta stavljena u godinu dana dug kućni pritvor. Elizabeta će vladati Engleskom do 1603. godine. Ta njezina duga vladavina obilježit će tu zemlju, u njezino vrijeme bit će postavljeni temelji engleske pomorske i trgovačke moći, tada će početi i izgradnja engleskog kolonijalnog carstva. U vrijeme Elizabetine vladavine procvat će doživjeti i umjetnosti i filozofija, u njezino vrijeme stvarat će i William Shakespeare.
Kako je izgledala elizabetinska slika svijeta? Kako su učeni ljudi i umjetnici toga vremena gledali na svijet, a kako na svoj položaj u tom svijetu? To su teme Treće povijesti.
Gost urednika i voditelja Darija Špelića je dr. sc. Bojan Marotti iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU. O ovoj temi govori i prevoditelj Mate Maras.
Producent: Drago Škobić
Novinar: Vedran Kursar
