Prapovijest - pregled raspoloživih emisija

 

Na slici: drevni grad Göbekli Tepe u Turskoj

Prapovijest je razdoblje do prvih civilizacija - do oko 3500. godine prije nove ere.

Prapovijest, poznata i kao predpismena povijest, razdoblje je ljudske povijesti između uporabe prvih kamenih alata od strane hominida otprilike prije 3,3 milijuna godina do izuma sustava za pisanje. Upotreba simbola, oznaka i slika pojavljuje se vrlo rano među ljudima, ali najraniji poznati sustavi pisanja pojavili su se oko 5000 godina pr. n. e. i trebalo je tisuće godina da se sustavi pisanja široko usvoje. U nekim ljudskim kulturama sustavi pisanja nisu se koristili sve do devetnaestog stoljeća, a u nekoliko se čak ne koriste ni do danas. Kraj prapovijesti stoga je došao na vrlo različite datume na različitim mjestima.
Sumer u Mezopotamiji, civilizacija u dolini Inda i stari Egipat bile su prve civilizacije koje su razvile svoja pisma i vodile povijesne zapise; to se dogodilo već tijekom ranog brončanog doba. Susjedne civilizacije su slijedile. Većina drugih civilizacija dosegla je kraj prapovijesti tijekom željeznog doba. 
Po definiciji, nema pisanih zapisa iz ljudske prapovijesti, pa je datiranje prapovijesnih materijala ključno. Jasne tehnike datiranja nisu bile dobro razvijene sve do devetnaestog stoljeća.

  • Cikladi

    Za otočje Ciklade je izuzetno važno razdoblje kasnog neolita i mlađeg brončanog doba, razdoblje koje zovemo Cikladska kultura, koja je kasnije imalo veze sa Kretskom kulturom. Cikladska kultura je nestala poslije velike erupcije vulkana na otoku Santoriniju, koji uništio veći dio otoka.

  • Civilizacija rijeke Ind

    Na obalama rijeke Inda, u današnjem Pakistanu, pojavila se i cvala jedna od najstarijih svjetskih civilizacija između 2700. i 1750. pr. Kr. Njezina središta su bila gradovi Mohendžo Daro, Harappa i Lothal, s po 40.000 stanovnika. Goleme javne građevine, građene od opeka od blata, pokazuju da je ova civilizacija bila veoma napredna.

    ...
  • Doba metala

    Napredak mnogih civilizacija vezan je uz proizvodnju metala. Kako je počela ta etapa u razvoju čovječanstva i koliko je to značilo suvremenicima.

  • Drevni rudari

    U emisiji pričamo o drevnim rudarima koji su među ostalim obrađivali metale od bakra, srebra i zlata.

  • Homo sapiens

    U emisiji se govori o tri bitne revolucije koje su promijenile čovječanstvo: znanstvenoj, kognitivnoj i agrarnoj. U tome je bitna veza povijesti, povijesnih zbivanja i ljudske biologije. Što je naša prava priroda i jesmo li mi kao ljudi (homo sapiens) uspješna priča kao jedna od više vrsta?

  • Metalurgija

    Povijest ljudskog roda najuže je povezana s razvojem materijala, posebno metala. Upravo su različiti materijali, koji su pretežno bili upotrebljavani u pojedinim epohama, obilježili čitave civilizacije. Po njima su i velika povijesna razdoblja dobila svoje ime: kameno doba, bakreno doba, brončano doba, željezno doba. S vremenom su se materijali

    ...
  • Mezopotamija

    Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije. Znanstveno rečeno, Mezopotamija obuhvaća aluvijsku ravnicu između rijeka Tigrisa i Eufrata, u Iraku i Siriji. Međutim, smatra se da izraz također

    ...
  • Nomadi i poljoprivrednici

    Nomadi se sele, poljoprivrednici žive na jednom mjestu. Nomadi se kreću zapanjujuće brzo; oko 350. godine Huni su se pojavili na rijeci Volgi, godine 376. došli su na Dunav, na granicu Rimskog carstva. Taj put nisu prešli samo vojnici, put od Volge do Dunava prevalio je cijeli narod sa svom svojom imovinom.

  • Palagruža

    Palagruža je pučinsko otočje od desetak bliskih otoka i otočića nasred Jadranskog mora, 68 nautičkih milja južno od Splita, na hrvatskom dijelu Jadrana. Nalazi se u općini Komiža, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

  • Plovidba

     

    Povijest navigacije ili povijest pomorstva je umijeće usmjeravanja plovila na otvorenom moru kroz određivanje položaja i kursa pomoću tradicionalne prakse, geometrije, astronomije ili posebnih instrumenata. Mnogi su se narodi istaknuli kao moreplovci, među kojima su istaknuti Austronežani (Otočani jugoistočne Azije,

    ...
  • Poljoprivreda

    Poljoprivreda je među najstarijim ljudskim djelatnostima i pošto je ta djelatnost starija od bilo kojeg pisanog dokumenta nije moguće ustanoviti kad je ona nastala. Ali po ostacima i arheološkim nalazima poljoprivreda je nastala negdje u razdoblju od 10.000 do 7.000 pr. Kr. kada se svodila na sakupljanje plodova s grmlja i drveća.

    ...
  • Prapovijesni kalendar

    U razvoju ljudskog društva bitan trenutak je bio prelazak na poljoprivredu. Obrađivanje zemlje uzrok je prvih gradova i drugačijeg načina života. Pravi poticaj poljoprivredi dalo je navodnjavanje. U tom trenutku bilo je važno znati (i predvidjeti) plavljenje rijeka, godišnja doba, mikroklimu... Da bi to savladao prapovijesni je čovjek morao

    ...
  • Propast civilizacija

    Kako i zbog čega propadaju civilizacije? Koja su obilježja propasti i kako su i zašto propadale dosadašnje velike civilizacije?

  • Putnici neolitika

    Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos = nov i lithos = kamen) je razdoblje u ljudskoj povijesti nakon paleolitika i prije metalnog doba. Osnovna obilježja mlađeg kamenog doba su razvoj zemljoradničke i stočarske privrede, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na "sjedilački način života", te

    ...
  • Razdoblja

    Pronađite povijesno razdoblje koje vas zanima pomoću tagova ovog članka:

  • Rođenje Europe

    Iako se smatra da je život nastao na području afričkog kontinenta, daljne vrste u čovjekovoj evoluciji pojavljuju se na europskom kontinentu. Homo erectus i Homo neanderthalensis se pojavljuju na europskom tlu puno prije pojave Homo sapiensa - modernog čovjeka. Ostaci najstarijeg Europljanina nađeni su u gruzijskom mjestu Dmanisi, a

    ...
  • Slavenska mitologija

    Slavenska mitologija i slavenska vjera razvijale su se kroz otprilike 3000 godina. Pretpostavlja se da neki njeni dijelovi dolaze iz neolitika, ili čak mezolitika. Ova vjera posjeduje brojne zajedničke značajke s ostalim vjerama koje su potekle od protoindoeuropske religije. Tijekom 19. stoljeća javio se veći interes za rekonstrukciju

    ...
  • Svakodnevni život u Vučedolu

    Oko 3000. pr. Kr. pojavljuje se vučedolska kultura, kad u Vučedolu živi oko 2000 i 3000 stanovnika, te je bila riječ o jednom od najvažnijih centara toga doba. Ova je kultura nastala upravo na Vučedolu, gdje su i njezini najstariji nalazi. Odavde zalazi u južnu Mađarsku, a na drugu stranu prema Slavonskom Brodu, te taj prostor

    ...
  • Vinkovci u prapovijesti

    Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze starčevačke kulture neolitika, prije 7000 godina. Tri autohtone kulture, sopotska i vučedolska kultura, te vinkovačka kultura, nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem željeznom dobu područje grada naselili su Iliri, a u

    ...
  • Vučedol

    Vučedol je arheološki lokalitet iz neolitika. Nalazi se 5 km nizvodno od Vukovara, a otkrio ga je Josip Brunšmid, direktor Arheološkog muzeja u Zagrebu i prvi profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1897., kad je napravio prvu arheološku sondu na tom nalazištu.

  • Vučedolska ptica

    Godine 1897. Josip Brunšmit, profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i prvi direktor Arheološkog muzeja u Zagrebu, odlučio je privučen brojnim nalazima iskopati prvu sondu na Vučedolu, na desnoj obali Dunava.

  • Zagonetni faraon Eknaton (Amenhotep IV)

    Godine 1364. prije Krista, to je vjerojatni datum, umire egipatski faraon Amenhotep III. Vladao je skoro 40 godina. Bio je uspješan vladar, graditelj i lovac. U njegovo vrijeme podignuti su najljepši hramovi u Luksoru. Ali, Amenhotep III. umre iznenada, još mu nije bilo 50 godina. Na

    ...