Rat je intenzivan oružani sukob između država, vlada, društava ili paravojnih skupina kao što su plaćenici, pobunjenici i milicije. Općenito ga karakterizira ekstremno nasilje, razaranje i smrtnost, korištenje regularnih ili neregularnih vojnih snaga.

Ratovanje se odnosi na uobičajene aktivnosti i karakteristike vrsta rata ili ratova općenito. Totalni rat je ratovanje koje nije ograničeno na čisto legitimne vojne ciljeve i može rezultirati golemim stradanjima i žrtvama civila ili drugih neboraca.
Dok neki znanstvenici koji proučavaju rat rat smatraju univerzalnim i izvornim aspektom ljudske prirode, drugi tvrde da je on rezultat specifičnih socio-kulturnih, ekonomskih ili ekoloških okolnosti.
Najraniji dokaz prapovijesnog ratovanja je mezolitičko groblje u Jebel Sahabi, za koje je utvrđeno da je staro oko 13.400 godina. Otprilike četrdeset pet posto kostura tamo pokazivalo je znakove nasilne smrti, posebno traumatske lezije kostiju.
Od uspona države prije nekih 5000 godina, vojne aktivnosti odvijale su se u većem dijelu svijeta. Procjene ukupnog broja smrtnih slučajeva uzrokovanih ratom jako variraju. Za razdoblje od 3000. godine prije Krista do 1991. godine, procjene se kreću od 145 milijuna do 2 milijarde. Prema jednoj procjeni, smatra se da je primitivno ratovanje prije 3000. g. pr. n. e. odnijelo 400 milijuna žrtava na temelju pretpostavke da je činilo 15,1% svih smrti. Usporedbe radi, procjenjuje se da je u 20. stoljeću od zaraznih bolesti umrlo oko 1.680.000.000 ljudi.
U Ratu prije civilizacije, Lawrence H. Keeley, profesor na Sveučilištu Illinois, kaže da je otprilike 90-95% poznatih društava kroz povijest barem povremeno ratovalo, a mnoga su se neprestano borila.

Na slici: engleski streličari naoružani dugim lukom