Bitka kod Hastingsa 1066. godine bila je jedna od važnijih prijelomnica u engleskoj povijesti jer se nakon nje, smrću kralja Harolda II. gasi anglosaska kraljevska loza i događaju sveobuhvatne promjene u engleskom društvu i aristokraciji.

Vilim, normandijski vojvoda, bio je jedan od pretendenata na englesko

Anžuvinci su francuska dinastija, mlađa loza francuske kraljevske dinastije Capet, osnovana u 13. stoljeću. Prvi Anžuvinac na hrvatskom prijestolju bio je Karlo I. Robert, koga je na prijestolje doveo Pavao I. Šubić. Od Hrvata je dobio povjerenje, ali se u Ugarskoj morao boriti još 20 godina da bi ga priznali. Njegov

Godine 1300. u Napulj je po novog ugarsko-hrvatskog kralja otišao knez Juraj Šubić. Izbor je pao na tada 12 godina starog Karla Roberta iz obitelji Anžuvinaca.

Arpadovići su ugarska dinastija. Vladali su Ugarsko-Hrvatskim kraljevstvom do 1301. Dinastija je dobila ime po vojvodi Arpadu (890. - 917.). Pod vodstvom Arpada Ugari (Mađari) su se spustili od Pruta, Dnjestra i Buga u Panonsku nizinu. Nisu uspjeli probiti se dalje na zapad, pa su se okrenuli prema jugu prema Hrvatskoj

Bitka kod Bliske (danas Blizna u zaleđu Trogira, Zagora, Hrvatska) je bitka u kojoj je godine 1322. vojska koalicije hrvatskih knezova i dalmatinskih gradova pod zapovjedništvom slavonskog bana Ivana Babonića porazila snage hrvatsko-dalmatinskog bana Mladena II. Šubića Bribirskog i njegovih saveznika. U biti, radi se o završetku dinastičkih

Bitka kod Nikopolja je bila velika bitka između Osmanskog carstva i srpskih vazala sa jedne i evropskog saveza koji su činile Ugarska, Sveto rimsko carstvo, Francuska, Vlaška, Poljska, Engleska, Škotska, Švicarska, Republika Venecija, Republika Đenova i vitezovi križari sa druge strane. Glavninu evropskih snaga činile su

Bizant je bio antički grčki grad na mjestu koje je kasnije postao Konstantinopol (Carigrad i na kraju današnji Istanbul). Osnovali su ga grčki kolonisti s Megara u 657. godini prije Krista. Grad je obnovljen i postao je prijestolnicom Rimskog Carstva cara Konstantina I u 330.-oj godini, da bi kasnije bio preimenovan u Carigrad. Grad je ostao glavnim

Ovo razdoblje obuhvaća oko 150 godina bizantske povijesti. Foka je bio bizantski car od 602. do 610. Njegov rani život uglavnom je nepoznat, ali on se 602 godine uspio istaknuti kao vođa u pobuni protiv cara Mauricea. Foka je 23. studenoga 602. zauzeo Carigrad i svrgnuo Mauricea i istog dana proglasio se bizantskim carem.

Ivan Horvat je brat dvadeset osmog zagrebačkog biskupa Pavla Horvata. Zajedno sa svojim ujakom Ivanom Paližnom predvodio je protudvorski pokret protiv Marije Anžuvinske. Godine 1386. sa svojim bratom Pavlom dovodi Karla II Dračkog u Hrvatsku. Karlo II Drački je u Stolnom Biogradu (Székesfehérvár)

Četvrti križarski rat (1202. - 1204.) bio je ustvari pohod na Carigrad. Bilo je to prvo osvajanje grada koji je bio u kršćanskim rukama (17. srpnja 1203.) slijedi pokolj i pljačka njegovih stanovnika - kršćana. Sve je to toliko oslabilo Bizant, da su Turci kasnije lako prodrli u Europu.

Srednja Amerika ima mnoštvo zanimljivih kultura, uključujući i one Asteka, Olmeka, Maja, Tolteka, Zapoteka i drugih. Ovo egzotično i vrlo mistično područje stvorilo je nevjerojatan broj spomenika – piramida, stela, raznih drugih građevina. One i danas pobuđuju zanimanje za tek dijelom ispričanu priču o povijesti na tim

Drugi križarski rat (pohod) je naziv za sukob koji se vodio između kršćanske vojske i muslimana a trajao je od 1147. do 1149. a završio je totalnim porazom kršćanskih snaga predvođenih kraljem Lujom VII. i carem Konradom III.

“999. godina bila je godina procvata za samostane. Pokajnici su nagrnuli, histerično noseći dragulje, novčiće i zemaljske posjede od strane vinske karte, nadajući se da će udovoljiti malo milosti u posljednji trenutak prije Sudnjeg dana. 1999. godina može se pokazati sličnom dobrom za fundamentalističke kršćanske

Habsburgovci, jedna od najstarijih dinastija u Europi, nazvana po posjedu Habichtsburg (švicarski kanton Aargau). Potječu od grofa Guntrama (u. oko 950), čiji su potomci već u XI. st. držali velike posjede u Alsaceu.

Prema djelu De Administrando Imperio koje je napisao bizantski car iz 10. stoljeća Konstantin VII, Hrvati su stigli u današnju Hrvatsku, iz južne Poljske, južno od Krakova početkom 7. stoljeća, no ta tvrdnja je osporavana i pretpostavlja se da se to dogodilo između 6. i 9. stoljeća. Na kraju su formirana dva vojvodstva - Kneževina

Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. - 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski.

Indijanci je kolektivni naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini. Međusobno se razlikuju po jezicima, kulturi i fizičkom izgledu. Većinom su to bila lovačko-sakupljačka društva kao Nambikwara i Ges iz Brazila ili Shoshoni iz

Veliko carstvo Inka rođeno je u srcu andskih Kordiljera, sa središtem u današnjem Peruu. Tamošnje stanovništvo naziva ga Tahuantinsuyu (Tawantinsuyu) 4 smjera, i sastoji se od 4 dijela: Chinchaysuyu, Cuntisuyu (po reformiranom quechua Quntisuyu), Antisuyu i Collasuyu (po ajmarskom plemenu Colla, u najnovije vrijeme reformirano u Qullasuyu). Samo

Pirinejski poluotok je dugo vremena bio pod vlašću Omejida, kojim su vladali od 756. do 1031. godine, a vlast nad posljednjim dijelom teritorija muslimani su potpuno izgubili tek 1492.

Ivan Hunyadi (Hunyadi János; Hunjadi Janko, Sibinjanin Janko, Jankul; Iancu de Hunedoara), ugarski namjesnik i vojskovođa (?, 1407? — Zemun, 11. VIII. 1456). Najstariji sin Vojka (Vajka), vlaškog doseljenika u Ugarsku (Erdelj), koji je onamo došao oko 1395. te ubrzo, zahvaljujući pripadnosti plemićkom staležu, postao vitez kraljeva

Justinijan I. Veliki, Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti. Nećak je i nasljednik cara Justina I. (518.-527.). Jedan je od najmoćnijih bizantskih careva za

Građani Rima su 25. travnja 799. godine napali papu Lava III. Napadači su bili pristalice prethodnog pape Hadrijana I. Htjeli su zarobiti Lava, oslijepiti ga i odrezati mu jezik.

Suvremena korejska nacija nastala je miješanjem prastanovnika Korejskog poluotoka i doseljenika iz Mandžurije i Sibira. U II. stoljeću područje Južne Koreje zauzela je kineska vojska. Godine 57. na jugoistoku Koreje utemeljena je država Silla, 17. na jugozapadu država Paekche, a na sjeveru država Koguryo. U to vrijeme dolazi do snažna kineskoga

Krvavi sabor križevački je pokolj koji se dogodio 27. veljače 1397. u Križevcima, u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru ubio hrvatskog bana Stjepana Lackovića i prisutno oporbeno plemstvo.

Kuga je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Yersinia pestis. Simptomi uključuju vrućicu, slabost i glavobolju. Obično to počinje jedan do sedam dana nakon izlaganja. U bubonskom obliku također postoji oticanje limfnih čvorova, dok u septikemičnom obliku tkiva mogu pocrniti i umrijeti, a u pneumoničnom obliku može se pojaviti otežano disanje, kašalj

Godine 1346. u jednoj tučnjavi na poluotoku Krimu između trgovaca iz Genove i stanovnika Krima poginuo je jedan od stanovnika Krima. Bila je to izlika da Tatari napadnu đenovsku trgovačku postaju u gradu Tani.

Jedna od prvih velikih dokumentiranih pandemija bila tzv. Justinijanova kuga, koja je u 6. stoljeću zahvatila i prostore današnje Hrvatske. Kroničari iz 15. stoljeća tvrde da je Crna smrt samo u Dubrovniku tijekom šestomjesečne epidemije odnijela oko 10 tisuća ljudi, među kojima 110 patricija. Drugi su navodili četiri tisuće manje ljudi iz

Magna charta libertatum (engl. The Great Charter, hrv. Velika povelja sloboda) je povelja koju je engleski kralj Ivan bez Zemlje prihvatio 15. lipnja 1215. primoran oružjem engleskog plemstva.

"...otimahu prihode crkava, ne poštovahu brakova sklopljenih prema božjem zakonu, silovahu žene i nevine djevojke, pljačkahu trgovce, davali su vješati taoce i sjeći glave plemićima..." Tako je tog hrvatskog plemića i njegove ljude opisao splitski plemić i kroničar Miha Madijev koji je živio krajem

Još u antičko vrijeme su Mongoliju zbog nestvarno surove klime naseljavala gotovo isključivo nomadska plemena stočara; u toj velikoj zemlji postojala su tek sporadično manja naselja Samojedi i Ujgura , kao i neka pod kineskim utjecajem.

Petar Krešimir IV. Veliki, hrvatski kralj, vladao je od 1058. do 1074. godine. Iz vladarske je dinastije Trpimirovića.

Tijekom srednjeg vijeka na području Skandinavije živjela su mnogobrojna germanska plemena. Zbog nedostatka obradive zemlje ta će plemena pod različitim nazivima (Vikinzi, Normani ili Varjazi) krenuti na mnogobrojna trgovačka putovanja i pljačkaške pohode. Kao vješti moreplovci i hrabri ratnici tijekom 9. i 10. stoljeća brojnim su pljačkaškim

Vladislav II. Jagelović (1456. — 1516.) bio je češki kralj (od 1471.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1490.) Unuk je istoimenog osnivača dinastije Jagelovića, Vladislava Jagela. Rođen je u Krakovu, a njegov otac Kazimir IV. bio je vladar Poljske. Njegova majka je bila Elizabeta Habsburška i na osnovu nasljednog prava njene obitelji, Vladislav

Velika osmanlijska vojska pod vodstvom Mehmeda II okupila se u proljeće 1463. u Adrianopolu (Edirnu) i krenula na Bosnu. Kralj Stjepan je pobjegao iz kraljevskoga grada Bobovca, koji je bez otpora predao zapovjednik Radak 20. svibnja 1463. Stjepan se najprije sklonio u Jajce, a onda u utvrđeni grad Ključ na Sani. Tu se Mehmet-paša Anđelković pismeno i pod

Petar Berislavić (Trogir, 1475. - Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.), hrvatski ban i biskup iz roda Berislavića (Berislavići Trogirski). Nakon poraza u Krbavskoj bitci 1493. godine, Hrvatska je ostala skoro bez obrane, a njezin teritorij gotovo napušten i opustošen. Ipak, Hrvati su se nastavili boriti protiv Turaka. U tim se

Peti križarski rat (1217.-1221.) bila je kampanja zapadnih Europljana kako bi ponovno osvojili Jeruzalem i ostatak Svete zemlje osvajanjem Egipta, kojim je upravljao moćni Ayyubidski sultanat, na čelu s al-Adilom, Saladinovim bratom.

Povijest navigacije ili povijest pomorstva je umijeće usmjeravanja plovila na otvorenom moru kroz određivanje položaja i kursa pomoću tradicionalne prakse, geometrije, astronomije ili posebnih instrumenata. Mnogi su se narodi istaknuli kao moreplovci, među kojima su istaknuti Austronežani (Otočani jugoistočne Azije,

Princ Henrik Moreplovac, sin kralja Joaoa I, je bio najveći krivac zašto je Portugal postao jedna od vodećih kolonijalnih svjetskih sila. Tokom 15. i 16. stoljeća Portugalci su istraživali Atlantski ocean, otkrili Azore i Madeiru (koji su i danas u sastavu te države), kao i Zelenortsko Otočje, oplovljavali su afričku obalu,

Europljani su istraživali brazilsku obalu tek nakon što su mapirali dijelove Karipskog mora i sjeveroistočne obale Južne Amerike; štoviše, intenzivno istraživanje Brazila neizravno je rezultat nastojanja Portugala da proširi svoje kolonije u Africi i Aziji. Godine 1498. portugalski moreplovac Vasco da Gama otkrio je put do Indije i

Japanski povjesničari japansku povijest dijele na sljedeći način:

Jomonsko razdoblje (Jomon jidai), od oko 10.000 pr. Kr. do otprilike 300. pr. Kr. Razdoblje je dobilo ime po ukrasima na predmetima koji su pronađeni iz tog doba.

Razdoblje Yayoi (Yayoi jidai) počelo je oko 300 pr. Kr. a završilo oko 300. godine. Yayoi kultura

Počeci grada koji se rasprostire na 117 otoka i otočića koje pješčani sprud, Lido, štiti u laguni počinju u 5. stoljeću. Tada su od Huna progonjeni stanovnici Akvileje pobjegli na neke od tih močvarnih otoka. U tom skloništu začelo se vojvodstvo sa duždem na čelu (697.) i napokon se tu rodila trgovačka metropola, svetome Marku budući da su

Povijest civilizacije Maya podijeljena je u tri glavna razdoblja: pretklasično, klasično i postklasično razdoblje; njima je prethodilo arhaično razdoblje, koje je vidjelo prva naseljena sela i rani razvoj u poljoprivredi.

Ivan Horvat je brat dvadeset osmog zagrebačkog biskupa Pavla Horvata. Zajedno sa svojim ujakom Ivanom Paližnom predvodio je protudvorski pokret protiv Marije Anžuvinske. Godine 1386. sa svojim bratom Pavlom dovodi Karla II Dračkog u Hrvatsku. Karlo II Drački je u Stolnom Biogradu (Székesfehérvár) 31. prosinca 1385. okrunjen za

U tih više od četvrt stoljeća u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu ubijali su se kraljevi i kraljice, pogubljivali zarobljeni plemići, postavljale zasjede, odlazilo se u bitke koje su se spektakularno gubile, plemići su mijenjali strane. Na kraju je jedan od pretendenata na ugarsko-hrvatsku krunu prodao

Batu-kan je provalio u Ugarsku sa oko 150.000 vojnika, te je 11. travnja 1241. godine došlo do bitke na rijeci Šajo kod Miškolca. Kraljevska je vojska pretrpjela težak poraz, a kralj je pobjegao u Austriju na dvor austrijskog vojvode Fridrika II., a potom je s obitelji otišao u Zagreb. U međuvremenu, njegov je brat, herceg Koloman umro u

Prvi križarski rat (1096. - 1099.) vodili su veliki francuski, flandrijski i normandijski velikaši, među kojima se ističu Godfrid Bouillonski i njegov brat Baldvin. Oni su na Istok krenuli u kolovozu 1096. godine preko Balkana i Bizanta, a već 1097. godine na vojnom pohodu preko Male Azije izborili su i prvu pobjedu osvojivši Niceju

Na putovanjima trgovaca, diplomata ili hodočasnika nerijetko su prijetile opasnosti od pljačkaških bandi na kopnu, gusara i pirata na moru, epidemija kuge na moru i kopnu te neki drugi razlozi, tada je razumljivo da su se putovanja često završavala i smrću samih putnika. Zbog toga je i svaki putnik, kada god je odlazio na duže

Pronađite povijesno razdoblje koje vas zanima pomoću tagova ovog članka:

Počiniti regicid znači namjerno ubiti monarha ili suverena neke države i često je povezano s uzurpacijom vlasti. ...

U 13. su stoljeću iz Evrope prema Africi i Bliskom Istoku pokrenuta još dva križarska pohoda. Bili su to ujedno i zadnji spomena vrijedni napori da se očuva kršćanski utjecaj u tom dijelu svijeta.

Šesti križarski rat je naziv za vojni sukob vođen u razdoblju od 1228. do 1229. godine kojeg je predvodio car Svetog Rimskog Carstva Fridrik II. On je zaključio ugovor i desetogodišnje primirje sa sultanom Al-Kamilom.

Sicilijanska večernja je naziv za pobunu na Siciliji 1282. godine protiv kralja Karla I. Anžuvinca, koji je preuzeo Siciliju uz papinu podršku 1266. godine. Tom pobunom započeo je Rat sicilijanske večernje. Pobuna se naziva "večernja" jer je počela tijkom večernje službe na uskrsni ponedjeljak. Na tisuće Francuza je pobijeno u ovoj

Svojevrsnu kulminaciju srednjovjekovne državnosti Slavonija je doživjela za kralja Vladislava II. Jagelovića, kada je prvi put u kraljevskom naslovu bila istaknuta i Slavonija (iza Dalmacije i Hrvatske), povlastice slavonskoga plemstva prvi su put bile popisane u dodatku kraljevskoga zakonika (1492), a kralj je 1496.

Sveto Rimsko Carstvo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg vijeka i ranog novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car. Prvi car je bio Oton I, okrunjen 962. Posljednji Franjo II. koji je abdicirao i razriješio Carstvo 1806. tijekom Napoleonovih ratova.

Osamdesetih godina dvanaestog stoljeća na povijesnoj se sceni pojavio genijalni kurdski vođa Saladin. On je 1187. ponovno ujedinio Egipat i muslimanski Bliski Istok. U boju kod Tiberasa potukao je križare, oslobodio Jeruzalem i osvojio sav ostatak kraljevstva.

U 10. stoljeću Turci Seldžuci koji su živjeli sjeverno od Kaspijskog i Aralskog jezera počeli su se seliti u istočna područja Anatolije. Seldžuci su bili ogranak Turaka Ouza, a Anatolija je postala njihova domovina nakon bitke kod Malazgirta 1071. godine. Tom pobjedom počinje uspon anatolijskog seldžuskog sultanata (Sultanat Rum) koji je bio zasebni

Ričard III jedan je od kraljeva koje su ubili podanici i supranici. Prema predaji, a i tvrdnjama mnogih povjesničara, Ričard je upamćen kao zla i vlastohlepna osoba, zaslužna ili barem optuživana za mnoga zlodjela.

Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118. godine nakon prvog križarskog rata po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom Jeruzalemskom kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz

Dana 11. 7. 911. godine sklopljen je važan sporazum između Vikinga i francuskog (tada zapadnofranačkog) kralja Karla III. u mjestu Saint-Clair-sur-Epte. Tim su sporazumom Vikinzi dobili pravo naseljavanja na velikom području sjeverozapadne Francuske. Upravo po Vikinzima ta je zemlja zatim dobila ime Normandija (Vikinge su nazivali i

Zabava je dio svakodnevnog života ljudi kroz milenije. Kako su se naši preci zabavljali tijekom Srednjeg vijeka?

Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (14. veljače 1368. - 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.

Fridrik II. Hohenstaufen (26. prosinca 1194. - 13. prosinca 1250.) bio je od 1212. godine pretendent na naslov kralja Rimljana (lat. rex Romanorum), a taj je naslov bez suparnika nosio od 1215. godine. Istovremeno, on je bio Švapski vojvoda (kao Fridrik VII.) kralj Italije i Burgundije, a po majčinom nasljednom pravu i kralj

Kako se živjelo u Srednjem vijeku, posebno na našim prostorima?

Kralj Andrija II. je po povratku iz križarskog rata zatekao državu u velikom neredu. Počeo je zalagati državne prihode Židovima, kvariti novac i rasipati ga, pa je izbila buna nižeg plemstva, na čelo koje je stao kraljev najstariji sin Bela. Niže plemstvo je tražilo poštivanje zakona i svojih prava.

Zlatna bula je povelja (nazvana tako zbog svog zlatnog pečata) koju je izdao ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. Arpadović 16. studenog 1242. godine u Virovitici nedugo nakon provale Tatara 1242. na područje Slavonije.