Vučedolska ptica

Ipak nije golubica

Godine 1897. Josip Brunšmit, profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i prvi direktor Arheološkog muzeja u Zagrebu, odlučio je privučen brojnim nalazima iskopati prvu sondu na Vučedolu, na desnoj obali Dunava.

Godine 1938., četiri desetljeća nakon Brunšmita, njemački arheolog Robert Rudolf Schmidt iskopao je u Vučedolu ono što će dobiti naziv Kuća ljevača bakra. Pored te kuće nađen je i najpoznatiji predmet s Vučedola. Riječ je o šupljoj figuri ptice nasađenoj na tri noge. Na glavi ima otvor, tijelo joj je ukrašeno ornamentikom, a na vratu triput se ponavlja motiv labrisa ili dvostruke sjekire. Tu su figuru, kada su je našli, arheolozi katalogizirali kao kokoš. Ali, kokoš je u Europu došla znatno kasnije nego što je napravljena ta figura ptice. Vučedolska kultura cvala je u III. tisućljeću prije Krista, a kokoš je u staru Grčku došla u VII. stoljeću prije Krista. Onda su tu pticu nazvali golubica, to je bilo zgodno zbog toga što je ta ptica bila simbol mira. Taj najljepši vučedolski predmet postat će poznat kao Vučedolska golubica. Ali, čini se da ta ptica iz Vučedola, nađena pored Kuće ljevača bakra, ipak nije golubica.

Urednik i voditelj Dario Špelić razgovara u studiju s prof. dr. sc. Marinom Milićević Bradač i prof. dr. sc. Aleksandrom Durmanom o tome što je to otkopano na Vučedolu. Za što je služila ta figura ptice? Tko ju je napravio?

U Arheološkom muzeju u Zagrebu razgovarali smo s ravnateljicom muzeja o povijesti iskopavanja na Vučedolu te vrijednim nalazima pohranjenim u muzeju.

Urednici: Dario Špelić i Lada Džidić

Voditelj: Dario Špelić

Emitirano: 09.02.2014.

Vučedolska ptica - link

Skini emisiju

Preporuka sa Povijesti četvrtkom: Vinkovci u prapovijesti

Preporuka sa Povijesti četvrtkom: Vučedol