Aleksandar Durman

rođen je 4. ožujka 1949. g. u Zagrebu, gdje je 1975. g. na Filozofskom fakultetu diplomirao arheologiju i povijest. Od 1976. g. zaposlen je na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, najprije kao asistent, a zatim je prošao sve znanstveno-nastavne stupnjeve do redovite profesure, tako da je 1993. izabran za docenta, 1999. za izvanrednog, a 2005. godine za redovitog profesora. Danas je redoviti profesor u trajnom zvanju.

Karijeru profesora Durmana, njegov znanstveni interes i neupitnu strast za arheološkim (ali ne samo arheološkim) istraživanjima obilježila je vučedolska kultura. I tako već od njegova studijskog obrazovanja i usavršavanja. Tako ga ona nuka na pisanje kako magistarskog rada tako i doktorske disertacije.

Aleksandar Durman vodio je više od šezdeset arheoloških iskopavanja od Dubrovnika preko Istre pa sve do Vukovara. Opsegom i trajanjem izdvajaju se sustavna istraživanja u Vinkovcima i na Vučedolu. Tri je sezone vodio arheološku ljetnu školu na Rabu čiji je pokretač bio Filozofski fakultet u Zagrebu, a isto je tako tri godine vodio Međunarodnu arheološku školu na Vučedolu.

Glavno područje djelovanja Aleksandra Durmana je pretpovijesna arheologija gdje najveću pozornost usmjerava na odnos tehnologije i mitologije te utvrđivanje što preciznije apsolutne  starosti u arheologiji. U tom kontekstu surađuje s mnogim hrvatskim i svjetskim institucijama vezanim uz prirodne znanosti koje pomažu pri analizi arheološkog materijala.

Zahvaljujući nekolicini, ali prvenstveno njemu, danas blizu obale Dunava, na Vučedolu, stoji taj Muzej vučedolske kulture koji će svo znanje istraženo na ovom tlu očuvati za buduće naraštaje.

Klikom na tag ispod možete vidjeti sve emisije ovog sugovornika.