Treća povijest

„Treća povijest“ nastala je na inicijativu glavnog urednika i pokretača HRT3 Deana Šoše. Kako HTV već više od desetljeća nije imao govornu emisiju o prošlosti, a na HTV-u je zaposleno nekoliko desetaka povjesničara, Šoša je raspisao konceptualnu ponudu za takvu emisiju. Ideju, koja je konačno prihvaćena, izradila je Lada Džidić, urednica projekta, kojoj se priključio Dario Špelić. Cilj je bio postaviti gledljivu, a stručnu emisiju iz povijesti, ne činiti kompromise sa sadržajem, ne boriti se nužno za gledateljstvo koje povjesna tematika ne zanima, već ponuditi nešto čega ranije nije bilo, za publiku koja takve sadržaje želi ili za njih postoji zanimanje. Emisija je u medijski prostor trebala uvesti profesore povijesti i srodnih znanstvenih područja, tako povezati znanost i snažni medij, popularizirati ozbiljne razgovore o prošlosti.

Prva emisija emitirana je u listopadu 2013., a posljednja u lipnju 2016. godine. U prvoj sezoni emitirano je trideset, drugoj trideset i pet, a posljednjoj dvadeset i devet emisija. Ukupno su proizvedene 94 emisije.

NA STRANICAMA PAMETNOG RADIJA JE 79 EMISIJA KOJE SMO DO SADA PRIKUPILI.

Emisije Treće povijesti koje nedostaju:

  • Izidor Kršnjavi
  • Mikenska civilizacija
  • Sinjska alka ili Bitka kod Sinja
  • Palmira
  • Willy Brandt
  • Jimmy Carter
  • Genocid u Ruandi
  • Nastanak Libanona
  • Ekonomski uzroci Prvog svjetskog rata na Dalekom istoku
  • Isidor i Khuen: Faust i njegov Mefisto
  • Ivan Supek
  • Skandinavski svijet
  • Velika ekonomska kriza 1929.
  • Protagonisti Shakespeareovih povijesnih drama: Macbeth, Henrik V i Rikard III

Sve emisije

Otvori

Lista emisija

Otvori

Lista tagova

Otvori

Treća povijest - najnovije emisije

Sukobi oko Zapadne Sahare počeli su sedamdesetih godina 20. stoljeća. Danas nekoliko stotina tisuća ljudi živi na području veličine Velike Britanije. Kao kolonijalni gospodari ovdje se javljaju Francuzi i Španjolci, a kasnije se za taj teritorij bore Maroko i Mauritanija.

Druga polovica 19. stoljeća donosi do tada neviđenu seobu ljudi iz Evrope u SAD. Amerikanci su preferirali useljenike iz tzv. Stare Evrope, dok su mi useljenici iz Istočne Evrope i posebno tadašnje Austro-Ugarske bili čudni, čak i neprihvatljivi.

Sedmogodišnji rat (ponegdje je trajao i 9 godina), koji se naziva i Pomeranski rat ili Francusko-indijanski rat, odvijao se 1754. i 1756-1763., a sukobljene su strane bile Velika Britanija, britanske kolonije u Sjevernoj Americi, Pruska i Hannover protiv Francuske (i Nove Francuske (Kanade)), Austrije, Rusije, Švedske i Saske. Španjolska i...

Samoubilački terorizam, umiranje uz ubijajnje drugih, kao oblik djelovanja usmjeren na ostvarenje političkih ciljeva postoji od antičkog doba. To je oblik nasilnog djelovanja u kojem je život oružje.

Publije Kvintilije Var bio je Rimljanin iz stare patricijske obitelji. Ženidbom se doveo u srodstvo s carem Augustom i tako zadobio veliki utjecaj. Izabran je za konzula, a onda je krenuo u rimske posjede kako bi tamo učvrstio rimsku vlast.

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja. Raspad supersile posljedica je niza zbivanja između 19. siječnja 1990. do 31. prosinca 1991., što je rezultiralo slabljenjem Sovjetskog Saveza i do prestanka postojanja hladnog rata....

Povijest civilizacije Maya podijeljena je u tri glavna razdoblja: pretklasično, klasično i postklasično razdoblje; njima je prethodilo arhaično razdoblje, koje je vidjelo prva naseljena sela i rani razvoj u poljoprivredi.

Iranska revolucija (poznata i kao Islamska revolucija u Iranu) odnosi se na nagle i nasilne političke promjene u Iranu između 1977. i 1979. godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne monarhije pod vodstvom šaha Reze Pahlavija u Islamsku republiku čiji je vrhovni autoritet postao Imam Homeini, kao vrhovni vođa Irana. Iran je postao Islamska...