Bitka kod Hastingsa 1066. godine bila je jedna od važnijih prijelomnica u engleskoj povijesti jer se nakon nje, smrću kralja Harolda II. gasi anglosaska kraljevska loza i događaju sveobuhvatne promjene u engleskom društvu i aristokraciji.

Vilim, normandijski vojvoda, bio je jedan od pretendenata na englesko prijestolje nakon smrti Edvarda III. Ispovjednika. Kako je Harold II. preuzeo englesko prijestolje, Vilim je odlučio iskrcati se sa svojim snagama u Engleskoj i preuzeti englesku krunu.

1948. godina bitna je za poslijeratnu povijest Svijeta. Nakon pobjede u II Svjetskom ratu pobjedničku su koaliciju opteretile ideološke razlike, sukob interesa, različitost viđenja budućega razvitka odnosa diljem svijeta. Niz događaja na raznim je stranama uvodio sudionike u Hladni rat i blokovsku podjelu. Umjesto da postane jednostavniji micanjem nacističkih i fašističkih ideologija sa svjetske pozornice, svijet je postao daleko kompliciraniji što će obilježiti život ljudi u sljedeća četiri desetljeća.

Valovi društvenih pokreta tokom 1960-ih počeli su oblikovati vrijednosti generacije studenata tijekom revolucionarne 1968. godine. U Americi je pokret za građanska prava bio na vrhuncu i bio je najnasilniji. Martina Luthera Kinga mlađeg u travnju je ubio bjelački supremacist. U Sjevernoj Irskoj vjerska podjela utrla je put organiziranom nasilnom ustanku protiv britanske vlasti. Italija i Francuska bile su usred snažnog socijalističkog pokreta. Politički pokret Nova ljevica uzrokovao je politička previranja u mnogim europskim i južnoameričkim zemljama. Izraelsko-palestinski sukob je već počeo eskalirati. Mirovni pokret u Velikoj Britaniji bio je vrlo jak a borba za neovisnost je trajala u mnogim afričkim zemljama.

Godina 1989. je bila prekretnica u suvremenoj političkoj povijesti jer je val revolucija obuzeo istočni blok u Europi, počevši od Poljske i Mađarske, raznim eksperimentima u podjeli moći i demokratizaciji, a na kraju je došlo do potpune prekretnice padom Berlinskog zida i baršunastom revolucijom u Čehoslovačkoj, te likvidacijom Ceausescua u Rumunjskoj. Proces će se nastaviti i 1990. te također sljedeće godine,  završavajući u prosincu 1991. raspadom Sovjetskog Saveza. To je kasnije označeno zajedničkim nazivnikom - revolucije 1989. godine.

Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe. Emitiranje koje je započelo samo jednim programom koji se moglo slušati u Zagrebu i sjeverozapadnoj Hrvatskoj danas čini 16 programa, suvremenim distribucijskim kanalima dostupnih diljem svijeta.

Abu Nidal, čije ime znači "Otac borbe" rođen je kao Sabri Khalil al-Banna i bio je utemeljitelj Revolucionarnog vijeća palestinske organizacije Fatah. Bila je to odmetnička organizacija znana i kao ANO – Abu Nidalova Organizacija. Na vrhuncu moći sedamdesetih i osamdesetih godina Abu Nidal je smatran najokrutnijim od svih palestinskih vođa. U rijetkome intervjuu, danome njemačkom listu "Der Spiegel", rekao je: "Ja sam zao duh koji se kreće samo noću stvarajući noćne more". I upravo je to i činio.

"Minima Moralia: Razmišljanja iz oštećenih života" je knjiga njemačkog filozofa Theodora W. Adorna objavljena 1951. godine. Adorno ju je počeo pisati za vrijeme Drugog svjetskog rata, u 1944. godini, dok je živio kao izgnanik u Americi, i završio je pisanje 1949. Knjiga izvodi svoj ​​naslov iz Magna Moralia, Aristotelovog manje poznatog djela o etici.

Godine 1979. SSSR pokreće invaziju na Afganistan nakon sukoba koji su započeli državnim udarom; prvo Sardara Muhameda Dauda 1973., a kasnije komunističke Afganistanske Demokratske Narodne Stranke u Saur revoluciji u travnju 1978. Zbog frakcionaštva Partije i sve slabijeg utjecaja na terenu, SSSR se odlučuje na invaziju kojom bi se učvrstilo Parcham krilo Partije, pod vodstvom Babrak Karmala.

Al-Qaeda je sunitska panislamistička militantna organizacija koju predvode salafijski džihadisti koji se identificiraju kao avangarda koja predvodi globalnu islamističku revoluciju za ujedinjenje muslimanskog svijeta pod nadnacionalnom islamskom državom poznatom kao Kalifat.

Aleksandar III. Veliki (poznat i kao Aleksandar Makedonski; Pela, ljeto 356. pr. Kr. – Babilon, 13. lipnja 323. pr. Kr.), makedonski vladar od 336. do 323. pr. Kr. i član vladarske dinastije Argeada. Kao zapovjednik udružene vojske grčkih država osvojio je veliko Perzijsko Carstvo, Egipat te s vojskom došao do Indije. Nakon njegove smrti, u 32. godini života, njegovo se carstvo raspalo u ratovima njegovih vojskovođa odnosno dijadoha.