1968.

Valovi društvenih pokreta tokom 1960-ih počeli su oblikovati vrijednosti generacije studenata tijekom revolucionarne 1968. godine. U Americi je pokret za građanska prava bio na vrhuncu i bio je najnasilniji. Martina Luthera Kinga mlađeg u travnju je ubio bjelački supremacist. U Sjevernoj Irskoj vjerska podjela utrla je put organiziranom nasilnom ustanku protiv britanske vlasti. Italija i Francuska bile su usred snažnog socijalističkog pokreta. Politički pokret Nova ljevica uzrokovao je politička previranja u mnogim europskim i južnoameričkim zemljama. Izraelsko-palestinski sukob je već počeo eskalirati. Mirovni pokret u Velikoj Britaniji bio je vrlo jak a borba za neovisnost je trajala u mnogim afričkim zemljama.

 U Poljskoj, u ožujku 1968., izbile su studentske demonstracije na Varšavskom sveučilištu kada je vlada zabranila izvedbu predstave Adama Mickiewicza (Dziady, napisana 1824.) u Poljskom kazalištu u Varšavi, s obrazloženjem da sadrži "antisovjetske reference ”.

Pokret za oslobađanje žena natjerao je generacije žena da dovedu u pitanje globalni status quo nejednakog položaja žena, a poslijeratna baby boomer generacija došla je preispitati i redefinirati svoje prioritete u vezi s brakom i majčinstvom. Mirovni pokret natjerao ih je da dovedu u pitanje autoritet. Većina mladih poistovjećivala se s kulturom usmjerenom protiv establišmenta, studenti 1968. godine prihvatili su progresivnu, liberalnu politiku. Dramatični događaji te godine u sovjetskom bloku otkrili su da je radikalni ljevičarski pokret bio skeptičan prema komunizmu. Studentske demonstracije od 2. do 3. lipnja 1968. u Beogradu, glavnom gradu Jugoslavije, bile su prvi masovni prosvjedi u zemlji nakon Drugog svjetskog rata. Predsjednik Josip Broz Tito prosvjede je okončao udovoljavajući nekim zahtjevima studenata.

Čehoslovačka je 1968. godine prošla proces poznat kao Praško proljeće. U kolovozu 1968. uslijedila je sovjetska invazija na Čehoslovačku te smjena rukovodstva zemlje. Sve u svemu, na raznim stranama svijeta, građani su preispitivali poslijeratni razvoj svoje zemlje na različite načine, od otvorenih sukoba i pobuna, do seksualne revolucije i stvaranja snažne kontrakulture.

1968.

Sugovornik: Žarko Puhovski

71,5 MB

Skini