Bitka kod Nikopolja je bila velika bitka između Osmanskog carstva i srpskih vazala sa jedne i evropskog saveza koji su činile Ugarska, Sveto rimsko carstvo, Francuska, Vlaška, Poljska, Engleska, Škotska, Švicarska, Republika Venecija, Republika Đenova i vitezovi križari sa druge strane. Glavninu evropskih snaga činile su trupe iz Francuske i Mađarske.

Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom, bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943. protiv partizana u Bosni i Hercegovini, tijekom Drugog svjetskog rata. Ofenziva je trajala od siječnja do travnja 1943. godine.

Svih dvanaest bitaka na Soči tijekom Prvog svjetskog rata činile su obostranu ratnu kampanju talijanskih, jednako kao i austro-ugarskih snaga na talijanskoj bojišnici i predstavljaju težište borbenih aktivnosti na tom dijelu globalnog europskog ratišta.

Bitka na Sommei ustvari su tri krvave bitke Prvog i Drugog svjetskog rata u Francuskoj. Najpoznatija je prva, koja se odvijala u razdoblju od 1. srpnja do 18. studenoga 1916. godine s obje strane rijeke Somme. Ova je bitka bila jedna od najvećih bitaka Prvog svjetskog rata, u kojoj je više od milijun ljudi ranjeno ili poginulo, što je čini jednom od najkrvavijih bitaka u povijesti čovječanstva. Francusko- britanska koalicija odlučila se na ofanzivu na Sommi tijekom savezničkog savjetovanja u Chantillyju, Oise, u prosincu 1915. Saveznici su tada dogovorili strategiju u nizu ofanziva protiv Centralnih sila u 1916. godini.

Bitka na Sutjesci juna 1943. godine je bila odlučujuća bitka pete neprijateljske ofenzive kojom su jugoslovenski partizani izvršili proboj iz osovinskog obruča, rasturivši njemačke snage u blizini rijeke Sutjeske u jugoistočnoj Bosni.

Tijekom 1942. godine njemački vođa Adolf Hitler zacrtao je dva cilja: uzeti naftna polja kavkaza i ostvariti političku pobjedu zauzimanjem Staljingrada i koridora rijeke Volge. Problem je bio u tome što je oba cilja htio ostvariti istovremeno. To je bitno za shvaćanje Bitke za Staljingrad.

Bizant je bio antički grčki grad na mjestu koje je kasnije postao Konstantinopol (Carigrad i na kraju današnji Istanbul). Osnovali su ga grčki kolonisti s Megara u 657. godini prije Krista. Grad je obnovljen i postao je prijestolnicom Rimskog Carstva cara Konstantina I u 330.-oj godini, da bi kasnije bio preimenovan u Carigrad. Grad je ostao glavnim gradom Bizantskog carstva sve do 1453., kada je osvojen i postao je glavnim gradom nastalog Otomanskog carstva. Emisije prate prvo razdoblje postojanja i razvoja Bizanta.

Ovo razdoblje obuhvaća oko 150 godina bizantske povijesti. Foka je bio bizantski car od 602. do 610. Njegov rani život uglavnom je nepoznat, ali on se 602 godine uspio istaknuti kao vođa u pobuni protiv cara Mauricea. Foka je 23. studenoga 602. zauzeo Carigrad i svrgnuo Mauricea i istog dana proglasio se bizantskim carem.

1948. godine izbija prvi arapsko-izraelski rat koji se vodio između novoproglašene države Izrael i vojne koalicije arapskih država i palestinskih snaga. Poznatiji je pod nazivima  "katastrofa" i " rat za oslobođenje " – ovisno o strani koja mu je dala ime. Možemo ga nazvati i bitkom za Palestinu.

Europske revolucije iz 1848, poznata u nekim zemljama kao proljeće naroda, ustvari je niz političkih sukoba u cijeloj Europi. To se pretvorilo u najrasprostranjeniji revolucionarni val u europskoj povijesti. To je za duži niz godina otvorilo pitanje: tko će ostvariti prevlast u Europi 19. st. i kakva će biti ta Europa budućnosti?