Prvi svjetski rat
Na slici: britanski vojnici na frontu
Prvi svjetski rat bio je globalni rat nastao u Europi i koji je trajao od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Istodobno poznat kao Veliki rat ili "rat za okončanje svih ratova", doveo je do mobilizacije više od 70 milijuna pripadnika vojnog osoblja, uključujući 60 milijuna Europljana, što ga je učinilo jednim od najvećih ratova u povijesti, i također jednim od najsmrtonosnijih sukoba u povijesti, s procijenjenih 8,5 milijuna poginulih boraca i 13 milijuna civilnih smrtnih slučajeva kao izravnom posljedicom rata. Rezultirajući genocidi i s njima povezana pandemija španjolske gripe 1918. uzrokovali su daljnje milijune smrti širom svijeta.
Dana 28. lipnja 1914. Gavrilo Princip, mladi bosanski Srbin, član vojnog društva srpske Crne ruke, u Sarajevu je ubio austrougarskog nasljednika nadvojvodu Franza Ferdinanda, što je dovelo do srpanjske krize. Kao odgovor, Austro-Ugarska je 23. srpnja Srbiji postavila ultimatum. Odgovor Srbije nije uspio zadovoljiti Austrijance, pa su Austrijanci objavili rat. Mreža međusobno povezanih saveza proširila je krizu s bilateralnog pitanja na Balkanu na konflikt koji uključuje veći dio Europe. Do srpnja 1914. velike su sile Europe bile podijeljene u dvije koalicije: Trojnu Antantu, koju su činile Francuska, Rusija i Britanija; i unaprijed uspostavljeni Trojni savez Njemačke, Austro-Ugarske i Italije. Trojni savez bio je samo obrambene prirode, dopuštajući Italiji da ostane izvan rata do 26. travnja 1915., kada se pridružila savezničkim silama nakon što su se njeni odnosi s Austro-Ugarskom pogoršali. Rusija je smatrala da je potrebno podržati Srbiju i odobrila je djelomičnu mobilizaciju nakon što je Austro-Ugarska 28. srpnja 1914. granatirala glavni grad Srbije, koji se nalazio nekoliko kilometara od granice.
Potpuna ruska mobilizacija objavljena je navečer 30. srpnja; sljedećeg dana, Austro-Ugarska i Njemačka učinile su isto, dok je Njemačka od Rusije zahtijevala demobilizaciju u roku od dvanaest sati. Kad se Rusija nije pridržavala, Njemačka je 1. kolovoza 1914. objavila rat Rusiji u znak potpore Austro-Ugarskoj, a potonja je to učinila 6. kolovoza 1914. Francuska je 2. kolovoza 1914. naredila potpunu mobilizaciju u potporu Rusiji. Na kraju, u Prvom svjetskom ratu europski kontinent bi se podijelio na dva velika suprotstavljena saveza; savezničke sile, sastavljene prvenstveno od Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske, Sjedinjenih Država, Francuske, Ruskog Carstva, Italije, Japana, Portugala, Grčke, Srbije i Crne Gore; i Središnje sile, prvenstveno sastavljene od Njemačkog Carstva, Austro-Ugarskog Carstva, Osmanskog Carstva i Bugarske.
-
Atentat 1914.
Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Naime, Gavrilo Princip, član tajne organizacije "Mlada Bosna" koja je imala za cilj da putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i
... -
Bitka na Soči
Svih dvanaest bitaka na Soči tijekom Prvog svjetskog rata činile su obostranu ratnu kampanju talijanskih, jednako kao i austro-ugarskih snaga na talijanskoj bojišnici i predstavljaju težište borbenih aktivnosti na tom dijelu globalnog europskog ratišta.
-
Bitka na Sommei
Bitka na Sommei ustvari su tri krvave bitke Prvog i Drugog svjetskog rata u Francuskoj. Najpoznatija je prva, koja se odvijala u razdoblju od 1. srpnja do 18. studenoga 1916. godine s obje strane rijeke Somme. Ova je bitka bila jedna od najvećih bitaka Prvog svjetskog rata, u kojoj je više od milijun ljudi ranjeno
... -
Februarska revolucija
Februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava republika.
-
Generalštab
Generalštab, vojni stožer ili glavni stožer je grupa časnika, vojnog i civilnog osoblja koji služe zapovjedniku divizije ili druge velike vojne jedinice pod njihovim zapovjedništvom i ostvaruje kontrolnu ulogu kroz planiranje, analizu i prikupljanje informacija, kao i prenošenjem, koordinacijom i nadgledanjem
... -
Koreja
Suvremena korejska nacija nastala je miješanjem prastanovnika Korejskog poluotoka i doseljenika iz Mandžurije i Sibira. U II. stoljeću područje Južne Koreje zauzela je kineska vojska. Godine 57. na jugoistoku Koreje utemeljena je država Silla, 17. na jugozapadu država Paekche, a na sjeveru država Koguryo. U to vrijeme dolazi do snažna kineskoga
... -
Kraj I Svjetskog rata
Od ožujka do srpnja 1918. Nijemci su u pet ofenziva (između Somme i Oise, u Flandriji, na Chemin des Dames, na Marni i u Champagnei) pokušali postići pobjedu u Prvom svjetskom ratu, ali bez uspjeha. Pažljivo pripremljena ofenziva, za koju su razvijene nove taktike, nazvana je Kaiserschlacht. Počela je u proljeće i ispočetka imala
... -
Maria Curie Sklodowska
Maria Salomea Skłodowska-Curie (7. studenog 1867. – 4. srpnja 1934.), poznata jednostavno kao Marie Curie, bila je poljska i naturalizirana francuska fizičarka i kemičarka koja je provela pionirsko istraživanje radioaktivnosti. Bila je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu, prva osoba koja je dva puta
... -
Monarhija i prva republika Portugal
Portugal je postao kraljevina 1139.g., a prvi kralj je bio Afonso I. Portugalski. Portugal je tijekom 15. i 16. stoljeća proširio svoj utjecaj. Slavne osobe tih stoljeća su: Fernando Magellan koji je oplovio svijet, Bartolomeo Diaz koji je dospio do Rta dobre nade i istočnog kraja Afrike, Vasco da Gama i ostali. Krajem
... -
Oktobarska revolucija
Dana 7. studenoga (25. listopada po starom kalendaru) počela je pobuna kasnije nazvana Oktobarska revolucija. Tada je bio zakazan »drugi sveruski kongres sovjeta«. Naoružani ustanici kreću u akciju još u zoru i zauzimaju najvažnije dijelove Petrograda. Otpora nije bilo, pa je grad već ujutro bio u rukama boljševika, Vlada je još uvijek
... -
Povijest fizike
Fizika je prirodna znanost o materiji, koja uključuje proučavanje materije, njezinih temeljnih sastavnih dijelova, njezinog gibanja i ponašanja kroz prostor i vrijeme, te povezanih entiteta energije i sile. Fizika je jedna od najtemeljnijih znanstvenih disciplina, čiji je glavni cilj razumjeti kako se
... -
Povijest Japana
Japanski povjesničari japansku povijest dijele na sljedeći način:
Jomonsko razdoblje (Jomon jidai), od oko 10.000 pr. Kr. do otprilike 300. pr. Kr. Razdoblje je dobilo ime po ukrasima na predmetima koji su pronađeni iz tog doba.
Razdoblje Yayoi (Yayoi jidai) počelo je oko 300 pr. Kr. a završilo oko 300. godine. Yayoi kultura
... -
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918.
-
Putovanje kroz stoljeće
1998. godine Povijest četvrtkom je željela obilježiti prelazak u novo stoljeće/tisućljeće prikazom dvadesetog stoljeća po dekadama. Tako je osmišljeno posebno izdanje koje je obrađivalo različite aspekte života, ne samo politiku.
-
Razdoblja
Pronađite povijesno razdoblje koje vas zanima pomoću tagova ovog članka:
-
Roza Luksemburg
Rosa Luxemburg, 5. ožujka 1871. - 15. siječnja 1919., bila je poljska i naturalizirana njemačka revolucionarna socijalistica, marksistički filozof i antiratni aktivist.
-
Tajvan
Republika Kina, poznata kao i Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji. Zajedno sa susjednim manjim otočnim skupinama Peskadori, Quemoy i Matsu od 1949. funkcionira kao de facto neovisna država koja sebe naziva Republika Kina. Vlasti Narodne Republike Kine kao i većine država
... -
Uskršnji ustanak 1916.
Uskršnji ustanak naziv je za vojno neuspjelu pobunu irskog naroda u Dublinu kojom se htjelo osloboditi britanske vlasti 1916. godine. Irska je stekla nezavisnost tek 1949. godine.
-
Verdun
Bitka za Verdun ili Verdunska bitka je bila najduža i jedna od najznačajnijih i najkrvavijih bitaka Prvog svjetskoga rata na Zapadnom frontu. Odvijala se od 21. veljače do 18. prosinca 1916. u blizini Verduna između Francuske i Njemačke. U bitci je poginulo oko 300 000 vojnika, a oko 500 000 je ranjeno.
-
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (22. travnja [O.S. 10. travnja] 1870. - 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je ruski revolucionar, političar i politički teoretičar. Bio je prvi i utemeljitelj vlade Sovjetske Rusije od 1917. do 1924. i Sovjetskog Saveza od 1922. do 1924.
... -
Zadnje godine carske Rusije i prve godine Sovjetskog Saveza
Godine 1894. Aleksandra III naslijedio je njegov sin, Nikolaj II, koji je bio predan zadržavanju autokracije koju mu je otac ostavio. Nikola II se pokazao neučinkovitim kao vladar, a na kraju je njegova dinastija svrgnuta revolucijom. Industrijska revolucija počela je pokazivati značajan utjecaj u Rusiji, ali je zemlja
...