Arpadovići su ugarska dinastija. Vladali su Ugarsko-Hrvatskim kraljevstvom do 1301. Dinastija je dobila ime po vojvodi Arpadu (890. - 917.). Pod vodstvom Arpada Ugari (Mađari) su se spustili od Pruta, Dnjestra i Buga u Panonsku nizinu. Nisu uspjeli probiti se dalje na zapad, pa su se okrenuli prema jugu prema Hrvatskoj i Dalmaciji. Kralj Koloman je uspio zavladati Hrvatskom 1102. i Dalmacijom 1107.
Asimetrično ratovanje (nesimetrično ratovanje) je rat među sukobljenim stranama čija se relativna vojna moć, odnosno strategija ili taktika značajno razlikuju. Ono se najčešće povezuje s ratovanjem među nejednakim protivnicima kada manje ili slabije snage moraju koristiti teren, vrijeme, iznenađenje ili određene slabosti većih i jačih protivničkih snaga radi ostvarenja pobjede, odnosno ostvarenja svojih strateških ciljeva.
Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Naime, Gavrilo Princip, član tajne organizacije "Mlada Bosna" koja je imala za cilj da putem buna, ustanaka i oružanih atentata zbaci austrougarsku vlast u Bosni i Hercegovini, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, 28. lipnja 1914.
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, obično skraćeno AVNOJ, bilo je savjetodavno i zakonodavno tijelo koje je osnovano u Bihaću, u Jugoslaviji, u studenom 1942. Osnovao ga je Josip Broz Tito, vođa jugoslavenskih partizana, oružanog pokreta otpora koji je predvodila Komunistička partija Jugoslavije kako bi se oduprla okupaciji zemlje od sila Osovine tijekom Drugog svjetskog rata.
Azteci (španj. Aztecas, Aztecos; eng. Aztecs) ili Asteci, su bili moćan indijanski narod koji je u 15. i 16. stoljeću vladao velikim carstvom u južnom Meksiku. Bili su narod iz grupe Nahuatl-govornika koje je sebe nazivalo imenom Mexica. Sebe su označavali i kao Culhua-Mexica, povezujući se s Culhuacánom, središtem najciviliziranijeg naroda u Dolini Mexica. Ime Tenochca dobili su prema svome središtu Tenochtitlán.
Berlin je bio središte Hladnog rata, a u najtežim danima sličan bojišnici stvarne borbe. Na kraju Drugog svjetskog rata, grad je podijeljen u četiri sektora, svaki je okupiran od strane jedne od četiri savezničku vojske: SAD-a, Sovjetskog Saveza, Britanaca i Francuza. Kao što je podjela istok - zapad bila osnova u Hladnom ratu, također je i ovaj grad podijeljen na Istočni i Zapadni Berlin.
Nakon ofenzive Visla-Odra od siječnja do veljače 1945., Crvena armija se privremeno zaustavila na liniji 60 km istočno od Berlina. Dana 9. ožujka Njemačka je uspostavila svoj plan obrane za grad s operacijom Clausewitz. Prve obrambene pripreme u predgrađu Berlina obavljene su 20. ožujka pod novoimenovanim zapovjednikom grupe armija Vistula, generalom Gotthardom Heinricijem.
Berlinski zračni most mjera je vlada SAD-a i Velike Britanije kao odgovor na sovjetsko zatvaranje Berlina. Most je bio moguć primarno zahvaljujuči postojanju aviona DC-3, koji je poznat i pod imenom Dakota.
Bitka kod Bliske (danas Blizna u zaleđu Trogira, Zagora, Hrvatska) je bitka u kojoj je godine 1322. vojska koalicije hrvatskih knezova i dalmatinskih gradova pod zapovjedništvom slavonskog bana Ivana Babonića porazila snage hrvatsko-dalmatinskog bana Mladena II. Šubića Bribirskog i njegovih saveznika. U biti, radi se o završetku dinastičkih borbi u hrvatsko-ugarskom kraljevstvu.
Bitka kod Nikopolja je bila velika bitka između Osmanskog carstva i srpskih vazala sa jedne i evropskog saveza koji su činile Ugarska, Sveto rimsko carstvo, Francuska, Vlaška, Poljska, Engleska, Škotska, Švicarska, Republika Venecija, Republika Đenova i vitezovi križari sa druge strane. Glavninu evropskih snaga činile su trupe iz Francuske i Mađarske.