Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, obično skraćeno AVNOJ, bilo je savjetodavno i zakonodavno tijelo koje je osnovano u Bihaću, u Jugoslaviji, u studenom 1942. Osnovao ga je Josip Broz Tito, vođa jugoslavenskih partizana, oružanog pokreta otpora koji je predvodila Komunistička partija Jugoslavije kako bi se oduprla okupaciji zemlje od sila Osovine tijekom Drugog svjetskog rata.
AVNOJ ponovno zasjeda u Jajcu 29. i 30. studenoga 1943.; dr. Ivan Ribar je sjednicom predsjedao kao predsjednik Izvršnog vijeća. Prvobitno je KPJ planirala da na drugom zasjedanju AVNOJ-a bude nazočno 250 delegata izabranih od oblasnih zemaljskih vijeća. Broj izaslanika naknadno je povećan za 53 i uključio je izaslanike iz Makedonije i Sandžaka. Ukupno je trebalo izabrati 78 delegata u Hrvatskoj, 53 u Bosni i Hercegovini, 53 u Srbiji, 42 u Sloveniji, 42 u Makedoniji, 16 u Crnoj Gori, 11 u Sandžaku i 8 u Vojvodini. Od planiranih 303, do početka sjednice stigla su 142 izaslanika, a sjednici su nazočila i 163 zamjenika izaslanika. Nije bilo poslanika iz Sandžaka i Makedonije. Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju nije mogao održati izbore zbog njemačke okupacije Srbije. Umjesto toga, srpske delegate imenovale su pojedine partizanske jedinice porijeklom iz Srbije; kao rezultat toga, istočna Jugoslavija bila je nedovoljno zastupljena.
AVNOJ se ponovno sastao u Beogradu 1945. godine, nedugo nakon što je završio rat u Europi. Između zasjedanja djelovao je preko predsjedništva, Izvršnog vijeća i Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije. Odboru su dodijeljene ovlasti koje inače imaju kabineti. Dok je Tito predsjedavao odborom, zasjedanjima AVNOJ-a i njegovim predsjedništvom predsjedao je Ivan Ribar. Drugo zasjedanje AVNOJ-a proglasilo se novim zakonodavnim tijelom Jugoslavije i odlučilo da ona bude višenacionalna federacija.
Do 1944. zapadni saveznici i jugoslavenska vlada u izbjeglištvu priznali su AVNOJ kao svejugoslavensko zakonodavno tijelo. Treće zasjedanje AVNOJ-a sazvano je kao priprema za Ustavotvornu skupštinu kada je 1945. ponovno sazvana Jugoslavenska skupština. Odlukama AVNOJ-a određeno je šest jedinica u federaciji i definirane su njihove granice. Također je preuzela položaj legitimnog tijela vlasti Jugoslavije od Vlade u izbjeglištvu u odnosima sa Saveznicima.