Jefferson, Thomas, američki pravnik, državnik, pisac i arhitekt (Shadwell, 13. IV. 1743 -- Monticello, posjed kraj Charlottesvillea, 4. VII. 1826).
Odvjetnik i plantažer, 1769--74. član zakonodavne skupštine Virginije, prvoga predstavničkog tijela u Sjevernoj Americi. Kao član Kontinentalnoga kongresa (1775--76) izabran je u povjerenstvo za izradbu Deklaracije o nezavisnosti, koju je ugl. sam sastavio. God. 1776. ponovno je postao član zakonodavne skupštine Virginije, pa je zaslužan što je prvi put u modernoj povijesti odijeljena crkva od države i proglašena puna sloboda vjeroispovijesti. Bio je guverner Virginije 1779--81., a 1783--84. ponovno član Kongresa; njegovim je zauzimanjem uveden novi decimalni sustav novca; nije uspio u svom zahtjevu da se ropstvo zabrani na cijelom području SAD-a. God. 1784--89. bio je poslanik u Francuskoj, 1790--93. drž. tajnik (ministar vanj. poslova) u vladi G. Washingtona. Predvodio polit. skupinu »demokratskih republikanaca«, koji, nasuprot federalistima i ideji industr. kapitalističkoga razvoja, težište stavljaju na farmere, odn. šire slojeve stanovništva (kasnije se prozvali Demokratska stranka). Bio potpredsj. (1797--1801) i treći predsj. SAD-a (dva mandata, 1801--09). Njegov je najveći predsjednički pothvat što je 1803. od Francuske izuzetno povoljno (samo 15. mil. dolara) otkupio Louisianu, golemo područje do Mississippija. God. 1809. povukao se iz polit. života. -- Jefferson je bio istaknuti filozof i polit. pisac, sljedbenik J. Lockea i predsj. Američkog filozofskog društva. U polit. eseju Sažeti pregled prava britanske Amerike (A Summary View of the Rights of British America, 1774), dokazivao je da brit. parlament nema ovlasti donositi zakone za kolonije. U knjizi Bilješke o državi Virginiji (Notes on the State of Virginia, napisano 1782., objavljeno 1785) dao je cjelovit pregled Virginije, njezinih prirodnih bogatstava, stanovništva, gospodarstva, društvenog i polit. života. U tom djelu razvija bitne ideje svoje teorije demokr. republike: zaštita neotuđivih sloboda i prava čovjeka, ekon. neovisnost pojedinca, dioba vlasti, decentralizacija i dekoncentracija polit. moći. -- Bio je utjecajan arhitekt i jedan od najaktivnijih američkih graditelja svojega doba, sljedbenik A. Palladija i europskoga klasicizma. Projektima za Kapitol u Richmondu (1785--99) pokrenuo je tzv. Greek Revival i stvorio prototip službene arhitekture u SAD-u. Izgradio je vlastitu kuću u Monticellu (1767--1809), sudjelovao u planiranju Washingtona (od 1792), a također je izradio nacrte (1817--26) za Sveučilište Virginije u Charlottesvilleu koje je sam osnovao 1819. i bio mu rektorom. Uz to proučavao je Novi zavjet, istraživao indijanske dijalekte i potaknuo stvaranje prve sustavne zbirke američkih indijanskih dijalekata, skupljao i klasificirao fosile i dr.
Urednici: Dario Špelić i Lada Džidić
Voditelj: Tvrtko Jakovina
Emitirano: 15.12.2013.
