Punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (15. veljače 1564. – 8. siječnja 1642.), obično se naziva Galileo Galilei, bio je talijanski astronom, fizičar i inženjer, ponekad opisivan kao polihistor. Rođen je u gradu Pisi, koji je tada bio dio Firentinskog vojvodstva. Galileo se naziva ocem promatračke astronomije, klasične fizike moderne ere, znanstvene metode i moderne znanosti.
Galileo je proučavao brzinu i brzinu, gravitaciju i slobodni pad, načelo relativnosti, inerciju, gibanje projektila, a također je radio u primijenjenoj znanosti i tehnologiji, opisujući svojstva njihala i "hidrostatičke vage". Bio je jedan od najranijih renesansnih tvoraca termoskopa i izumitelj raznih vojnih kompasa, te je koristio teleskop za znanstvena promatranja nebeskih tijela. Unaprijeđenim teleskopom koji je izgradio promatrao je zvijezde Mliječne staze, faze Venere, četiri najveća Jupiterova satelita, Saturnove prstenove, mjesečeve kratere i sunčeve pjege. Također je izgradio rani mikroskop.
Galilejevo zagovaranje kopernikanskog heliocentrizma (Zemlja se svakodnevno okreće oko Sunca) naišlo je na protivljenje unutar Katoličke crkve i nekih astronoma. Stvar je istraživala rimska inkvizicija 1615. godine, koja je zaključila da je heliocentrizam glup, apsurdan i heretički jer je u suprotnosti s biblijskim kreacionizmom.
Galileo je kasnije branio svoje stavove u Dijalogu o dva glavna svjetska sustava (1632.), koji je izgleda napadao Papu Urbana VIII i tako preokrenuo protiv sebe i Papu i isusovce, koji su obojica podržavali Galileija do ove točke. Sudila mu je inkvizicija, te je proglašen "žestoko osumnjičenim za krivovjerje" i prisiljen povući se. Ostatak života proveo je u kućnom pritvoru. Tijekom tog vremena napisao je Dvije nove znanosti (1638.), prvenstveno o kinematici i čvrstoći materijala, sažimajući rad koji je obavio prije četrdesetak godina.
Na slici: Galileo se brani pred Inkvizicijom (Nitko ne očekuje španjolsku Inkviziciju - Monty Python).