Koreja od Olimpijskih igara u Seulu do danas

koreja od olimpijskih igara u seulu do danas

17. rujna 1988. šezdeset i šest godina star Sohn Kee-chung utrčao je s olimpijskom bakljom na Olimpijski stadion u Seulu. Pedeset i dvije godine prije on je na Olimpijskim igrama u Berlinu osvojio zlatnu medalju u maratonu. Ali, tada je morao trčati za Japan, koji je 1910. pripojio Koreju.

Stotinu tisuća gledatelja na Olimpijskom stadionu u Seulu oduševljeno je pozdravilo Sohn Kee-chunga, on je bio simbol dobrih promjena kroz koje je prolazila Republika Koreja. Ona više nije bila japanska kolonija i nije bila vojna diktatura. Novim ustavom u veljači te 1988. stvorena je Šesta korejska republika, prva koja se uistinu mogla nazvati demokratskom. Ta je republika bila i ekonomska sila u usponu. Olimpijske igre u Seulu trebale su svijetu pokazati tu novu Koreju. I Međunarodni olimpijski odbor imao je razloga za zadovoljstvo. Po prvi puta od Olimpijskih igara u Montrealu 1976. nije bilo bojkota jedne od supersila. Olimpijske igre u Moskvi 1980. bojkotirale su Sjedinjene Američke Države, četiri godine kasnije Sovjetski Savez uzvratio je bojkotom Olimpijskih igara u Los Angelesu.

Ali, ipak nisu sve zemlje došle na Olimpijske igre u Seulu. Na sjeveru Korejskog poluotoka nalazi se još jedna Koreja, Demokratska Narodna Republika, i ona je bojkotirala igre u Seulu. Godine 1950. Demokratska Narodna Republika napala je Republiku Koreju i taj rat, u koji su se uključile obje hladnoratovske supersile i tek stvorena Narodna republika Kina, potrajao je do srpnja 1953. kada je sklopljeno primirje i Korejski poluotok podijeljen duž 38. paralele. Demokratska Narodna Republika Koreja tražila je da se s njom podijeli domaćinstvo Olimpijskih igara. Međunarodni olimpijski komitet to je odbio i Sjeverna Koreja bojkotirala je igre. Blještavilo Olimpijskih igara nije moglo prikriti činjenicu da mirovni sporazum između dvije Koreje nije potpisan i da je granica na 38. paraleli među najopasnijim u Hladnom ratu.

Godine 1982. američki izviđački satelit u preletu nad Demokratskom Narodnom Republikom Korejom, nazivanom i Sjeverna Koreja, snimio je na okuci rijeke Yongbyon, kod istoimenog grada udaljenog 90 kilometara od Pyongyanga, nešto što je nalikovalo na nuklearni reaktor. Kada su obavještajni stručnjaci analizirali fotografije koje je snimio špijunski satelit, označili su to područje mjestom od posebnog značaja.

Sjeverna Koreja službeno je tvrdila da se kod Yongbyona nalazi samo velika tvornica namještaja koja se počela graditi još u 70-tim godinama. Američki špijunski sateliti počeli su redovito nadlijetati Yongbyon: u lipnju 1984. snimili su fotografije već gotovog nuklearnog reaktora, dvije godine kasnije na obali rijeke Yongbyon snimili su cilindrične kratere od eksplozija. Obavještajni analitičari procijenili su da su to krateri koji su simulirali eksplozije koje su ključne za detoniranje atomske bombe. Za njih to je bio dovoljan dokaz da Sjeverna Koreja radi na stvaranju nuklearnog oružja. Za većinu, to nije bio dovoljan dokaz. U ožujku 1986. špijunski sateliti snimili su gradnju pravokutne građevine koja je imala površinu dva nogometna igrališta. Zašto bi Sjeverna Koreja tako otvoreno gradila postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja koja su se vidjela ne samo iz satelita, već i iz zrakoplova koji su polijetali iz međunarodne zračne luke u Pyongyangu? Neizvjesnost oko toga što se događa u Yongbyonu, u navodnoj tvornici namještaja, prestala je u siječnju 1992. kada je Sjeverna Koreja pristala primiti inspektore Međunarodne agencije za atomsku energiju. Prva je skupina inspektora došla na sjever Korejskog poluotoka u svibnju te godine. Činilo se da se stanje na Korejskom poluotoku, gdje još uvijek formalno traje stanje rata, smiruje. Američka vojska čak je objavila da otkazuje godišnje manevre s južnokorejskom vojskom zvane Team Spirit. A onda, za sljedeću 1993. najavljeno je ponovno održavanje tih vježbi. Na najavu tih vježbi Sjeverna Koreja odgovorila je najavom izlaska iz Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.

13. veljače 2017. godine Kim Jong Nam, najstariji sin nekadašnjeg sjevernokorejskog vođe Kim Jong Ila i polubrat sadašnjeg sjevernokorejskog vođa Kim Jong Una ušao je u zgradu međunarodnog aerodroma u Kuala Lumpuru. Spremao se ukrcati na let za Macao. Kim Jong Nama jedno su vrijeme smatrali nasljednikom svog oca na čelu Demokratske Narodne Republike Koreje, ali izgubio je u borbi za vlast i prognan je iz Sjeverne Koreje.

Sigurnosne kamere na aerodromu snimile su Kima kako gleda na ekrane na kojima su ispisani odlazni letovi i onda kreće prema šalteru kako bi se prijavio za let. Tada su prema njemu pritrčale dvije djevojke. Jedna je počela dlanovima trljati njegovo lice, druga je nakon toga preko njegovog lica prebacila komad tkanine. Djevojke su se onda udaljile, a Kim je o tom događaju odmah obavijestio službenike aerodroma. Nakon toga odveden je u aerodromsku kliniku gdje je ubrzo umro u velikim bolovima. Obdukcija je pokazala da je Kim Jong Nam otrovan nervnim otrovom VX.. Dva dana nakon napada uhapšena je jedna od djevojaka koje su napale Kima, dan nakon nje uhapšena je i druga. Na ispitivanju su izjavile da su im četvorica muškaraca rekla da na Kimovo lice jedna razmaže neku tekućinu, a da druga nakon toga prekrije njegovo lice krpom. VX je smrtonosan, jedna njegova kap može ubiti.

Djevojke se nisu otrovale VX-om jer je on bio napravljen kao dvokomponentan otrov, tek spajanjem te dvije komponente on postaje smrtonosan. Muškarci su im rekli da je sve to dio praktične šale. Četvorica muškaraca koja su nagovorila djevojke da napadnu Kima bili su agenti sjevernokorejske obavještajne službe. Sjevernokorejski vođa Kim Jong Un odučio se riješiti polubrata kojeg je sumnjičio da je agent CIA-e. Činjenica da je ubojstvo izvedeno bojnim otrovom čija je proizvodnja i upotreba zabranjena konvencijom Ujedinjenih naroda pokazala je da Sjeverna Koreja pored nuklearnog ima i razvijen program proizvodnje kemijskog i biološkog naoružanja i da se ne ustručava to oružje i upotrijebiti.

Koreja od Olimpijskih igara u Seulu do danas

Sugovornik: Zorana Baković

98.7 MB

Skini