14. rujna 1847. godine na Plaza de Armas u Ciudad de Mexicu ujahali su draguni s isukanim sabljama. Pratili su generala Winfielda Scotta koji je predvodio marš američke vojske do glavnog grada Meksika. Vojvoda od Wellingtona, pobjednik kod Waterlooa, taj je marš nazvao najvećim pothvatom tadašnjeg ratovanja.
Dok je general Scott trijumfalno ulazio na Plaza de Armas u mjestu zvanom Guadalupe Hidalgo, meksički i američki predstavnici izrađivali su sporazum prema kojem će Meksiko polovinu svog teritorija morati dati susjedu sa sjevera. Tako će Sjedinjene Američke Države dobiti Kaliforniju, današnje države Novi Meksiko, Arizonu, Utah, i dijelove Colorada i Wyominga. Sve u svemu, Sjedinjene Države povećat će svoj ionako veliki teritorij za četvrtinu. Kako se dogodilo da je Meksiko izgubio polovinu svog teritorija u ratu koji će u povijest ući pod nazivom Meksičko-američki rat?
Urednik Dario Špelić u studiju razgovara s doc. dr. sc. Mladenom Tomoradom s Hrvatskih studija u Zagrebu, a o ovoj temi govore i prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić, profesorica na Odsjeku za romanistiku, Katedri za hispanske književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Stipe Grgas, pročelnik Katedre za američke studije Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te filmolog prof. dr. sc. Nikica Gilić.
Urednici: Lada Džidić, Dario Špelić
Voditelj: Dario Špelić
Emitirano: 06.04.2014.
