1. kolovoza 1914. godine na balkonu carske palače u Berlinu pojavio se njemački car Wilhelm II. Bio je odjeven u sivu vojnu odoru, pred palačom okupila se gomila ljudi.
Car je okupljenom mnoštvu rekao: "Sudbonosni trenutak pao je na Njemačku. Zavidni narodi sa svih strana prisilili su nas da pribjegnemo pravednoj obrani. Mač je silom stavljen u naše ruke." Oduševljeno okupljeno mnoštvo znalo je da car objavljuje ulazak Njemačke u rat. Rat je trebao biti kratak i, naravno, pobjedonosan za Njemačku. Nešto više od četiri godine kasnije jedan vlak prevezao je Wilhelma do Nizozemske - on više nije bio car, socijaldemokrat Philip Scheidemann proglasio je 9. studenog 1918. stvaranje njemačke republike. Njemačka je iz rata izašla poražena, gladna, prepuna grobova i invalida. Nova Njemačka trebala je biti drugačija od one wilhelminske. U veljači 1919. u gradu Weimaru donesen je ustav nove, republikanske Njemačke. Po Weimaru, gradu gdje su stvarali Goethe i Schiller, nova je Njemačka nazvana Weimarskom. Trebala je to biti prosperitetna zemlja s demokratskim ustavom, suprotnost onom carstvu koje je odvelo Njemačku u poraz i težak mirovni sporazum. Ali, ta će Njemačka trajati samo 14 godina. Zašto?
U studiju s novinarom i publicistom Tihomirom Ponošem o ovoj temi razgovara Dario Špelić. O usponu nacizma i duhu toga doba čut ćemo komentar prof. dr. sc. Tihomira Cipeka. O asocijacijama vezanim za Weimarsku Njemačku i stanje u Hrvatskoj od ove jeseni govori prof. dr. sc. Ivan Rimac, a povjesničar filma Daniel Rafaelić o velikom procvatu njemačke kinematografije i filmova koji su nastali u tom razdoblju, od 1919. do pojave zvučnog filma, a koji se i danas smatraju kamenom temeljcem svjetske kinematografije.
Urednici: Lada Džidić, Dario Špelić
Voditelj: Dario Špelić
Emitirano: 02.02.2014.
