Obavještajna agencija ili služba je vladina organizacija odgovorna za prikupljanje, analizu i iskorištavanje informacija u svrhu podrške provođenju zakona, nacionalnoj sigurnosti, vojsci, javnoj sigurnosti i ciljevima vanjske politike.
Sredstva prikupljanja informacija su otvorena i tajna i mogu uključivati špijunažu, presretanje komunikacije, kriptoanalizu, suradnju s drugim institucijama i procjenu javnih izvora. Skupljanje i širenje tih informacija poznato je kao analiza obavještajnih podataka ili procjena obavještajnih podataka.
Obavještajne agencije mogu pružiti sljedeće usluge za svoje nacionalne vlade:
- rano upozoriti na nadolazeću krizu;
- služiti nacionalnom i međunarodnom kriznom menadžmentu pomažući da se razaznaju namjere sadašnjih ili potencijalnih protivnika;
- pružiti informacije nužne za planiranje nacionalne obrane i vojnih operacija, poznate kao vojna obavještajna služba;
- zaštititi tajne i osjetljive informacije, kako vlastitih izvora i aktivnosti, tako i onih drugih državnih agencija;
- prikriveno utjecati na ishod događaja u korist nacionalnih interesa ili utjecati na međunarodnu sigurnost; te
- obraniti državu od napora drugih nacionalnih obavještajnih agencija (protuobavještajna služba).
Postoji razlika između "sigurnosno obavještajnih podataka" i "stranih obavještajnih podataka". Sigurnosno-obavještajni podaci odnose se na domaće prijetnje, uključujući terorizam i špijunažu. Strano obavještajno djelovanje uključuje prikupljanje informacija koje se odnose na političke ili gospodarske aktivnosti stranih država.
Neke su agencije bile uključene u ubojstva, trgovinu oružjem, državne udare i plasiranje propagande dezinformacija te druge tajne i prikrivene operacije kako bi podržale vlastite interese ili interese svojih vlada.
NA SLICI: Zgrada MI-6