Poseban broj časopisa Life iz 1956. opisivao je idealnu američku ženu. Bila je to majka četvero djece, udana već u šesnaestoj godini, izvrsna supruga, kućni menadžer, koja sama šije, pjeva u crkvenom zboru, razvozi djecu u školu. Osim što pohađa sastanke dobrotvornog društva, izrađuje keramiku i planira učiti francuski. Obitelj i suprug u središtu su njezinog svijeta. Članak je bio odraz povratka kulta kućnog života i ideala po kojem je od svih postignuća žene rađanje djece najvažnije.
Samo desetak godina poslije, doba sveopće emancipacije dotaknulo je i kult sretne supruge i domaćice iz predgrađa. Najednom se pokazalo da svijet spavaonice, kuhinje, djece, seksa, mnogima jest tek malo bolji zatvor. Žene su se počele boriti za kraj diskriminacije, pravo na abortus, pomoć kod odgoja djece, dobivanje istih prava kao i muškarci.
Borba za ženska prava povezana je i s drukčijim pristupom ženskoj seksualnosti. Smije li žena uživati ili je njezin cilj samo reprodukcija? Kada je spolno sazrijevanje postalo različito od vremena poželjnog za ulazak u brak? Koliko je za razmišljanje o spolnosti važna tehnologija, pa i veća dostupnost automobila?
Ovo su neka od pitanja o kojima ćemo večeras govoriti u Trećoj povijesti.
Gost u studiju prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine je povjesničar i publicist Franko Dota. O ovoj temi kroz emisiju govori i povjesničar filma Daniel Rafaelić.
Producent: Drago Škobić Novinari: Srđan Grbić i Vedran Kursar Režiser: Vladimir Kleščić Urednici: Lada Džidić i Dario Špelić