Kako i zbog čega propadaju civilizacije? Koja su obilježja propasti i kako su i zašto propadale dosadašnje velike civilizacije?
Društveni kolaps (poznat i kao civilizacijski kolaps) pad je složenog ljudskog društva kojeg karakteriziraju gubitak kulturnog identiteta i socioekonomske složenosti, pad vlade i porast nasilja. Mogući uzroci društvenog kolapsa uključuju prirodnu katastrofu, rat, zaraznu bolest, glad i depopulaciju. Slomljeno se društvo može vratiti u primitivnije stanje, biti apsorbirano u jače društvo ili potpuno nestati.
Gotovo sve civilizacije su doživjele ovu sudbinu bez obzira na veličinu ili složenost. Ali neki su oživjeli i transformirali se, poput Kine i Egipta, dok se drugi nikad nisu oporavili, poput civilizacije Maja i civilizacije na Uskršnjem otoku. Društveni kolaps općenito je brz proces, ali rijetko nagli. Ipak, neki se nisu srušili, već su samo postupno nestajali, kao u slučaju Britanskog carstva od 1918.
Antropolozi, povjesničari i sociolozi predložili su mnoštvo objašnjenja za kolaps civilizacija koji uključuju uzročne čimbenike kao što su promjene okoliša, iscrpljivanje resursa, neodrživa složenost, propadanje socijalne kohezije, rastuća nejednakost, sekularni pad kognitivnih sposobnosti, gubitak kreativnosti i zle sreće. Međutim, potpuno izumiranje kulture je rijetko; u većini slučajeva nova su društva koja nastaju iz pepela starog očito njegovo potomstvo, usprkos dramatičnom smanjenju sofisticiranosti. Štoviše, utjecaj urušenog društva, recimo utjecaj Rimskog carstva, može potrajati dugo nakon njegove smrti.
Društveni kolaps proučavaju stručnjaci za povijest, antropologiju, sociologiju i politologiju. U novije vrijeme pridružili su im se stručnjaci za kliodinamiku i proučavanje složenih sustava.