Novinarstvo je struka kojom se bave novinari. Posao im je prikupljanje, pisanje i objavljivanje informacija za tiskane medije, časopise, radio, televiziju i Internet. Koncept i sama uloga novinarstva variraju od države do države. U nekim su državama mediji i novinarska struka pod strogom kontrolom države, dok u nekim država novinske kuće i novinari posluju kao privatne kompanije, odnosno po principu slobodnog zanimanja te su motivirani profitom.
U Hrvatskoj je najstarija obrazovna ustanova u području novinarstva Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Novinari se dijele na novinare pisce i novinare urednike. Novinari pisci prikupljaju i pišu informacije u obliku teksta. Na radiju ga ponekad sami i čitaju, a na televiziji ga često sami, u montaži, povezuju s videozapisom.
Novinari urednici obično vode računa o fazama koje prethode radu novinara pisca ili se na njega nastavljaju: oni najprije naručuju i organiziraju prikupljanje određenih informacija, a zatim odlučuju je li dobivena informacija uopće važna i zanimljiva za objavljivanje, koliko s obzirom može biti opširan tekst i kakvo će mjesto dobiti u listu ili emisiji. Novinari urednici odlučuju i o tomu kakvom će najavom, naslovom i slikom popratiti informaciju.
Novinarstvo kao i druga zanimanja traži profesionalnost i odgovornost, a mnogi danas nemaju te osobine iako se bave novinarstvom. Novinar i njegova djelatnost društveno su neobično važne, jer kao sustav omogućuju brz protok informacija. Novinarstvo karakterizira stalna borba s rokovima jer se velik broj odluka donosi u kratkom roku. Novinar je prepušten sam sebi, svom znanju i profesionalnom obrazovanju. No, kako je to bilo u SFRJ, prije društvenih mreža, teorija zavjera i novinarskih normi, u jednom drugačije koncipiranom društvu?
Na slici: vrlo čest Vjesnikov kiosk