Ronald Wilson Reagan (6. veljače 1911. - 5. lipnja 2004.) bio je američki političar i glumac koji je služio kao 40. predsjednik Sjedinjenih Država od 1981. do 1989. Član Republikanske stranke, njegovo predsjednikovanje je stvorilo Reaganovo doba, a smatra se jednom od najistaknutijih konzervativnih figura u američkoj povijesti.
NAPOMENA: Radi se o dvije emisije, od kojih prva govori o Reaganovom životu i radu a druga o neuspjelom atentatu. Moguće je da su emitirane kao zasebne teme, ali sam ih ovdje spojio jer su definitivno dobro povezane.
Reagan je diplomirao na koledžu Eureka 1932. i počeo raditi kao sportski novinar u Iowi. Godine 1937. preselio se u Kaliforniju i tamo postao poznati filmski glumac. Od 1947. do 1952. Reagan je bio predsjednik Udruženja filmskih glumaca. Tijekom 1950-ih radio je na televiziji i govorio za General Electric. Od 1959. do 1960. ponovno je bio predsjednik Udruženja filmskih glumaca. Često se o toj njegovoj ulozi govori kao o vremenu kad je navodno sudjelovao u makartističkom progonu onih glumaca koje su sumnjičili da su komunisti.
Godine 1964., njegov govor "Vrijeme za odabir" dao je pozornost Reaganu kao novoj konzervativnoj ličnosti. Izabran je za guvernera Kalifornije 1966. Tijekom svog guvernerstva povisio je poreze, deficit državnog proračuna pretvorio u suficit i oštro se usprotivio prosvjedima studenata. Nakon što je izazvao i potom izgubio unutarstranačke izbore od tadašnjeg predsjednika Geralda Forda na republikanskim predsjedničkim izborima 1976., Reagan je osvojio republikansku nominaciju, a zatim ostvario uvjerljivu pobjedu nad tadašnjim demokratskim predsjednikom Jimmyjem Carterom na predsjedničkim izborima 1980.
U svom prvom mandatu, Reagan je implementirao "Reaganomiku", koja je uključivala ekonomsku deregulaciju i smanjenje poreza i državne potrošnje tijekom razdoblja stagflacije. U biti ta je politika ono što danas nazivamo neo-liberalizmom, ekonomska ideja po kojoj je ekonomija središte života ljudi, a ne društvo. U to je vrijeme ta ideja prigrljena jednako od liberala i konzervativaca jer je stavljala profit iznad ljudskih bića.
On je eskalirao utrku u naoružanju i odmaknuo politiku hladnog rata od detanta sa Sovjetskim Savezom. Reagan je također naredio invaziju na Grenadu 1983. Osim toga, preživio je pokušaj atentata, borio se protiv radničkih sindikata u javnom sektoru, proširio rat protiv droga i sporo je reagirao na epidemiju AIDS-a u Sjedinjenim Državama, koja je počela rano u njegovom predsjedništvu.
Na predsjedničkim izborima 1984. pobijedio je bivšeg potpredsjednika Waltera Mondalea u još jednoj uvjerljivoj pobjedi. Vanjski poslovi dominirali su Reaganovim drugim mandatom, uključujući bombardiranje Libije 1986., Iransko-irački rat, tajnu i ilegalnu prodaju oružja Iranu za financiranje Kontrasa i pomirljiviji pristup u razgovorima sa sovjetskim čelnikom Mihailom Gorbačovom koji je kulminirao u Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa.
Reagan je napustio predsjedničku dužnost 1989. s američkim gospodarstvom koje je doživjelo značajno smanjenje inflacije, pad stope nezaposlenosti, a Sjedinjene Države ušle su u svoju tada najdužu mirnodopsku ekspanziju. U isto vrijeme, državni dug se gotovo utrostručio od 1981. kao rezultat njegovih rezova u porezima i povećane vojne potrošnje. Reaganova politika također je pridonijela kraju Hladnog rata i kraju sovjetskog komunizma.
Na slici: Reagan sa izaslanstvom afganistanskih mudžahedina u Bijeloj kući 1983. godine