Serasker Mustaj-paša Čelić-Sari, vezir bosanski, uz Mehmed-pašu, koji predvodi elitne trupe Osmanskog Carstva, i nasljednog kana krimskih Tatara Nuredina Selamet Giraja, u ljeto 1715. opsjeo je Sinj.
U sinjskoj utvrdi bilo je oko 700 ljudi s Vijećem—svi serdari, kapetani i harambaše—odlučni ne dopustiti sultanu Ahmetu III. da zavlada gradom.
Kapetan Ivan Filipović Grčić odbio je uvjete predaje, odlučan da, kako su kasnije pisali kroničari, Sinj ne doživi sudbinu židovske Masade, američkog Alama ili hrvatskog Gvozdanskog.
U znak pobjede nad Osmanlijama, već tri stoljeća trči se Sinjska alka.
Viteška igra s vremenom je postala puno više od lokalne manifestacije, puno više od simbola sinjskog kraja i dalmatinskog zaleđa.
O važnosti Alke za Sinj i Hrvatsku, o vezi Alke i ratova, Alke i politike govorimo u večerašnjoj Trećoj povijesti.
Gosti prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine su nekadašnji vojnik, povjesničar i publicist Ivan Kozlica, autor knjige Alka u politici, politika u Alki - Sinjska alka i ratovi dvadesetog stoljeća, i bivši alkar, publicist Aljoša Dragaš, autor knjige 300 godina Sinjske alke.
O ovoj temi govore i stručnjaci s Odsjeka za turkologiju i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu: doc. dr. sc. Vjeran Kursar i dr. sc. Kornelija Jurin Starčević.
Redatelj: Vladimir Kleščić Novinari: Vedran Kursar i Srđan Grbić Producentica: Vesna Čorak Urednici: Lada Džidić i Dario Špelić