Gost prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine je istaknuti francuski povjesničar Henry Rousso koji se prvo bavio poviješću Drugog svjetskog rata te poslijeratnim razdobljem, posebno vichyevskim režimom i čistkama. Potom se okrenuo prema povijesti kolektivnog sjećanja i iskustvima prošlosti, polju čijem je stvaranju i sam pridonio.
Henry Rousso je znanstvenik u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS), član Instituta povijesti sadašnjeg vremena (IHTP, Paris), kojim je upravljao od 1994. do 2005. godine. Koordinira Europskom mrežom za suvremenu povijest (EURHISTXX), pod pokroviteljstvom CNRS-a te dvanaestak ostalih europskih institucija i sveučilišta. Njegovi radovi odnose se na povijest i sjećanje na traumatičnu prošlost, posebno Drugi svjetski rat. Bio je među prvim povjesničarima koji su se bavili poviješću kolektivnog sjećanja sredinom '80-ih godina.
Tema "Treće povijesti" je Francuska i Vichy. 70 godina nakon završetka sukoba komemoracije vezane uz Drugi svjetski rat i dalje su izazov u javnoj politici u Europi te ostavljaju trag u javnim raspravama.
"Htjeli mi to ili ne, još uvijek smo u traumi od dva rata, bez obzira na nestanak izravnih svjedoka. Nadalje, mi smo u kolektivnoj traumi od holokausta, jednako kao i oni koji o njemu svakodnevno zbijaju neumjesne šale ne razumijevajući značenje te opsjednutosti koja ih proždire. Od silnog zastrašivanja poviješću '30-ih i '40-ih godina, mi smo iznad svega nesposobni analizirati našu sadašnjost i našu budućnost onakvima kakve jesu i ono na što nas obvezuju, a to su putovi koje treba zacrtati, rješenja koja treba izmisliti, strahove koje treba nadvladati pred budućnošću koja nigdje nije zapisana, a zasigurno ne u prošlosti. Muškarci i žene '30-ih godina bili su izloženi jednoj drugoj katastrofi, ne iz razloga što ju nisu predvidjeli nego zbog toga što su previše bili robovima vlastite prošlosti. "
Henry Rousso, "Fantastične '30-e godine ", Huffington post, 6. veljače 2014.
