Četvrti križarski rat (1202. - 1204.) bio je ustvari pohod na Carigrad. Bilo je to prvo osvajanje grada koji je bio u kršćanskim rukama (17. srpnja 1203.) slijedi pokolj i pljačka njegovih stanovnika - kršćana. Sve je to toliko oslabilo Bizant, da su Turci kasnije lako prodrli u Europu.
Započeo je na poticaj pape Inocenta III., a križare je na istok prevozila Mletačka Republika, zbog koje su križari svoje oružje okrenuli protiv samih kršćana. Kako nisu imali novca da plate prijevoz, na nagovor Mletačke Republike zauzeli su Zadar. Nakon toga im je Aleksej, sin bizantskog cara Izaka Angela, ponudio veliku otkupninu ako njegovom ocu vrate prijestolje. Križari su na nagovor Mletačke Republike to i učinili, ali Aleksej nije mogao ispuniti obećano jer je njegov otac prilikom bijega sa sobom ponio državnu blagajnu. Križari su nakon toga zauzeli Carigrad i ondje osnovali svoje Latinsko Carstvo, koje se održalo do 1261. godine. Bizantinci su tada osnovali nekolko malih država od kojih se ističu Nicejsko carstvo, Epirska despotovina i Trapezuntsko carstvo. Uparavo su Nicejani te 1261. zauzeli Carigrad i ponovo osnovali Bizantsko carstvo pod dinastijom Pareologa. Bizantsko carstvo nastavilo je postojati sve do 1453. kada su Turci Osmanlije, pod sultanom Mehmedom II. zauzeli Carigrad i preimenovali ga u Istanbul.