Gaj Julije Cezar je potjecao iz ugledne patricijske porodice Julijevaca. U doba cara Oktavijana, koji je naslijedio Cezara i postao prvi rimski car, u epu Eneida Publije Vergilije Maron veliča Julijevce povezujući ih s legendarnim trojanskim junakom Enejom. Julijevci su bili poznati po kršnosti i visini rasta, a Cezar je jedini bio kržljav i slabašan, iako ga to nije spriječilo da marljivo trenira tjelesne karakteristike, te da postane „krv krvi svoje”.
Cezaru je pruženo vrhunsko onodobno obrazovanje s neizbježnim putovanjem u Grčku gdje je učio govorništvo. Bio je nećak političara Gaja Marija, koji je od 88. pr. Kr. započeo građanski rat sa Lucijem Kornelijem Sulom. Marije je umro 86. pr. Kr., a 85. pr. Kr. Cezar je smrću oca sa samo 16 godina postao glava obitelji i postavljen je za flamen Dialis (Jupiterov svećenik). God.84. pr. Kr. Cezar se oženio s Kornelijom, također plemkinjom i kćerkom Lucija Kornelija Cina, Marijeva saveznika protiv Sule.
Vrativši se u Rim, 46. pr. Kr., Cezar je po treći put postao konzul zajedno sa Markom Emilijem Lepidom, a kao namjesnik Ilirika stišao je (46. pr. Kr.) ilirski ustanak. God. 45. pr. Kr. postaje jedini konzul, čime postaje apsolutni diktator i sva vlast u Rimskom Carstvu je u njegovim rukama. Kao „apsolutni monarh” proglasio je opću amnestiju, provodio državne reforme, sređivao sudstvo, povećavao broj senatora i spremao mjere za osiguranje granica.
Cezar je na temelju sunčane godine uveo nov kalendar, koji se po njegovu imenu naziva „julijanski kalendar”. Njime se i danas služi Pravoslavna crkva. Od njegova nadimka nastali su kasniji vladarski naslovi: u Rimljana caesar, u Talijana cesare, u Nijemaca Kaiser, u nas cesar i car.