Gaj Julije Cezar August (rođen kao Gaj Oktavije; 23. rujna 63. pr. Kr. – 19. kolovoza 14.), poznat i kao Oktavijan (Octavianus), bio je osnivač Rimskog Carstva; vladao je kao prvi rimski car od 27. pr. Kr. do svoje smrti 14. godine.
Augustova vladavina započela je imperijalni kult kao i razdoblje povezano s carskim mirom, Pax Romana ili Pax Augusta, u kojem je rimski svijet bila uglavnom bez oružanih sukoba osim ekspanzijskih ratova i tijekom Godine četiri cara. Sustav imperijalne vladavine Principata koji je uspostavio August trajao je sve do krize u trećem stoljeću.
Gaj Oktavije rođen je u staroj i bogatoj grani plebejskog roda Octavia. Njegov praujak s majčine strane Julije Cezar ubijen je 44. pr. Kr., a Oktavije je u Cezarovoj oporuci imenovan kao njegov usvojeni sin i nasljednik; kao rezultat toga, naslijedio je Cezarovo ime, imanje i odanost njegovih legija. On, Marko Antonije i Marko Lepid osnovali su Drugi trijumvirat kako bi porazili Cezarove ubojice. Nakon pobjede u bitci kod Filipa (42. pr. Kr.), Trijumvirat je među sobom podijelio Rimsku Republiku i vladao kao de facto diktator. Trijumvirat su naposljetku razdvojile suparničke ambicije njegovih članova; Lepid je prognan 36. pr. Kr., a Antonija je porazio Oktavijan u bitci kod Akcija 31. pr. Kr. Antonije i njegova žena Kleopatra, ptolemejska kraljica Egipta, ubili su se tijekom Oktavijanove invazije na Egipat, koji je tada postao rimska provincija.
Nakon pada Drugog trijumvirata, August je obnovio vanjsku fasadu slobodne republike, s vladinom ovlašću povjerenom rimskom senatu, izvršnim sucima i zakonodavnim skupštinama, ali je ipak zadržao autokratsku vlast tako što mu je Senat dodijelio doživotnu dužnost zapovjednika -glavni, tribun i cenzor. Slična dvosmislenost vidljiva je u njegovim odabranim imenima, implicirano odbacivanje monarhijskih titula prema kojima je sebe nazivao Princeps Civitatis (Prvi građanin) suprotstavljeno njegovom usvajanju titule Augustus.
August je dramatično proširio carstvo, pripojivši Egipat, Dalmaciju, Panoniju, Norik i Raetiju, proširivši posjede u Africi i dovršivši osvajanje Hispanije, ali je doživio veliki neuspjeh u Germaniji. Izvan granica, osigurao je carstvo s tampon regijom klijentskih država i sklopio mir s Partskim Carstvom putem diplomacije. Reformirao je rimski sustav oporezivanja, razvio mreže cesta sa službenim kurirskim sustavom, uspostavio stalnu vojsku, uspostavio pretorijansku gardu kao i službenu policiju i vatrogasne službe u Rimu, te ponovno izgradio veći dio grada tijekom svoje vladavine. August je umro 14. godine po Kr. u dobi od 75 godina, vjerojatno prirodnom smrću. Glasine, donekle potkrijepljene smrću u carskoj obitelji, tvrde da ga je otrovala njegova žena Livija. Kao car ga je naslijedio njegov posvojeni sin Tiberije, Livijin sin i bivši suprug Augustova jedinog biološkog djeteta Julije.