Zbog iranske talačke krize (opsada američkog veleposlanstva u Teheranu između 4. studenog 1979. i 20. siječnja 1981. i uzimanje osoblja kao talce) Carterova administracija je prekinula diplomatske veze s Iranom, te nametnula 7. travnja 1980. gospodarske sankcije.
Nakon svrgavanja šaha Reze Pahlavija, one primljen u SAD-u zbog liječenja raka. Iran je zatražio njegov povratak kako bi mu se sudilo za zločine koje je počinio za vrijeme njegove vladavine. Točnije, optužen je za počinjenje zločina protiv iranskih građana uz pomoć svoje tajne policije. Zahtjevi Irana odbijeni su od strane Sjedinjenih Država, a Iran je vidio njihovu odluku da mu odobri azil kao američko sudjelovanje u zločinima šahova režima. Amerikanci su pak uzimanje talaca u američkoj ambasadi u Teheranu smatrali nečuvenim kršenjem načela međunarodnog prava, kao što je Bečka konvencija, koja je diplomatima odobrila imunitet od uhićenja i učinila diplomatske prostore nepovredivima.
Kriza je dosegla vrhunac nakon što diplomatski pregovori nisu uspjeli osloboditi taoce. Carter je naredio vojsci SAD-a da pokušaju spasilačku misiju - Operaciju Eagle Claw - koristeći ratne brodove koji su uključivali USS Nimitz i USS Coral Sea, koji su patrolirali u blizini Irana. Taj pokušaj nije uspio 24. travnja 1980. godine, što je rezultiralo slučajnim smrtnim slučajem osam američkih vojnika i jednog iranskog civila nakon što se jedan od helikoptera srušio na transportni zrakoplov. Američki državni tajnik Cyrus Vance podnio je ostavku na svoju poziciju nakon neuspjelog pokušaja spašavanja. Šest američkih diplomata koji su izbjegli uhićenje na kraju su spašeni uz pomoć Kanađana 27. siječnja 1980. godine. Taoci iz ambasade biti će oslobođeni nakon mirovnih pregovora godinu dana kasnije.