Njemački arheolog Heinrich Schliemann želio je potvrditi kako su Homerovi epovi istiniti. Slijedeći Vodič po Heladi starogrčkog putopisca Pauzanije, u kolovozu 1876. počeo je kopati unutar bedema Mikene tražeći grob zapovjednika ahejske vojske pod Trojom, Agamemnona.
Nakon uklanjanja slojeva nagomilane zemlje, Schliemann je naišao na kružnu građevinu s grobnicama i tamo pronašao zlatnu masku. Schliemann je bio uvjeren da je riječ o Agamemnonovu tijelu. Kasnije će napisati: Pogledao sam u Agamemnonovo lice. Danas znamo da to tijelo nije pripadalo mikenskom kralju koji je vodio opsadu Troje.
Ali Schliemann je svojim otkrićem pokrenuo istraživanja koja će nam otkriti jednu sjajnu europsku civilizaciju—onu mikensku. Kako je nastala ta civilizacija? Je li ona bila svijet u kojem su nastali junaci o kojima pjeva Homer? Kako je propala ta civilizacija? To su teme večerašnje Treće povijesti.
Urednik i voditelj Dario Špelić u studiju razgovara s prof. dr. sc. Helenom Tomas s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
O ovoj temi govore nam i dr. Marin Zaninović te prof. dr. sc. Marina Milićević Bradač s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novinar: Vedran Kursar Redatelj: Vladimir Kleščić Producentica: Vesna Čorak Urednici: Lada Džidić, Dario Špelić