Na slici: ubojstvo Cezara
Republika (lat. res publica: država; javna stvar, javno ili opće dobro, zajednička imovina), oblik države ili vladavine u kojoj vlast imaju izabrani predstavnici; politički sustav u kojem postoji dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. U suvremenom se određenju načelno razlikuje parlamentarna republika (izvršna vlast odgovorna je predstavničkomu tijelu) od predsjedničke republike (izvršna vlast na čelu s predsjednikom republike u načelu je neovisna). Ideja republike (republikanizam) povijesno se razvijala od naučavanja o oblicima političkih zajednica u antici, preko moderne teorije države do suvremenih razmatranja ustavne države.
Republika se u antici razmatrala kroz ideju vrline, a manje kao oblik političke zajednice, stoga pojam republika izvorno iskazuje bit političke zajednice, a ne tek formalno (ustavom) određen oblik i ustrojstvo vlasti. Bila je shvaćena kao oličenje slobode, jer je građanima omogućivala sudjelovanje u donošenju odluka.
Razvojem novovjekovne političke misli republika se sve više počinje razumijevati kao oblik političkog poretka (države) koji će moći obuzdati samovolju vladara koja proizlazi iz oblika države koji je dugo prevladavao – monarhije feudalnoga tipa.