Sedma legija

Delmati su izgubili ne prihvativši okupaciju, ali su još samo jednom, 12. godine pr. Kr. uspjeli nakratko zauzeti Salonu. Konacno su pokoreni nakon panonsko-delmatskog ustanka (Batonovog) od 6. do 9. godine koji je ugušio Oktavijanov posinak, buduci car Tiberije. Da sacuvaju mir Rimljani su na ovom podrucju zadržali dvije legije – VII. i IX. Sedma je legija imala sjedište u Ardubi (Gardun kod Trilja), a Deveta u Burnumu (Ivoševci kod Kistanja).

Sedma je legija u prvim desetljećima principata boravila u rimskoj provinciji Dalmaciji u legijskom logoru Tiluriju na rijeci Cetini. Nakon sredine 1. stoljeća po. Kr. otišla je na Dunav u rimsku provinciju Meziju gdje je boravila u Viminaciju. Znanstvenici iz Srbije i Hrvatske već desetljećima su uspješno posvećeni istraživanju arhitekture legijskih logora Viminacija i Tilurija kao i pokretnih nalaza s tih lokaliteta. Ovaj projekt predstavlja pionirsku suradnju kojom se pristupa problematici VII. legije za vrijeme njezina boravka na području današnjih republika Srbije i Hrvatske.

Među pokretnom arheološkom baštinom sedme legije nalaze se različiti spomenici načinjeni od metala, stakla, kosti i keramika, kao i gliptički nalazi, iako su najviše znanstvene pažnje izazvali njihovi nadgrobni spomenici. Naime, vojnicima sedme legije nakon smrti su se podizali nagrobni spomenici, koji su i u Tiluriju i u Viminaciju pronađeni u velikom broju.

Sedma legija

Sugovornik: Domagoj Tončinić

64.7 MB

Skini