Latinska Amerika zakoračila je u godine Hladnog rata u sjeni svog moćnog sjevernog susjeda, Sjedinjenih Američkih Država. Već 1947. potpisan je Interamerički ugovor o uzajamnoj pomoći, a 1948. osnovana je Organizacija američkih država. Ovi su potezi trebali jamčiti kolektivnu sigurnost država potpisnica, kao i unaprjeđivati međusobne ekonomske i društvene odnose. Tradicionalna ekonomska i politička dominacija Sjedinjenih Država u regiji, koja je definirana još u 19. stoljeću 'Monroeovom doktrinom', sada je pod plaštem antikomunizma dobila novi oblik. Upravo će ta nova hladnoratovska paradigma dominirati procesima koji su definirali povijest Latinske Amerike u drugoj polovici 20. stoljeća.
Latinska Amerika je, unatoč perifernoj ulozi u ranim godinama Hladnog rata, do početka 80-ih postala jedna od njegovih 'žarišnih točaka', poprište krvavih građanskih ratova u Gvatemali, Nikaragvi i Salvadoru. Posljedice tih ideoloških sukoba prisutne su i danas, a Latinska Amerika se još uvijek mora nositi sa naslijeđem hladnoratovskog perioda.
Prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina u studiju razgovara s prof. dr. sc Mirjanom Polić Bobić, profesoricom na Odsjeku za romanistiku, Katedri za hispanske književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dr. Polić Bobić bila je i pomoćnica Ministra prosvjete za visoko školstvo, prorektorica za međunarodnu suradnju Zagrebačkog sveučilišta. U emisiji o ovoj temi govori vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar.
Urednici: Lada Džidić, Dario Špelić
Voditelj:Tvrtko Jakovina
Emitirano: 13.04.2014.
