Došao je na mjesto generalnog sekretara Komunističke partije Sovjetskog Saveza nakon tri bolesna i stara čovjeka. Dan prije izbora svojoj je supruzi rekao da se više tako ne može živjeti. Nakon dolaska na čelo Sovjetskog Saveza pokušao je pokrenuti velike reforme.
U emisiji se govori o tri bitne revolucije koje su promijenile čovječanstvo: znanstvenoj, kognitivnoj i agrarnoj. U tome je bitna veza povijesti, povijesnih zbivanja i ljudske biologije. Što je naša prava priroda i jesmo li mi kao ljudi (homo sapiens) uspješna priča kao jedna od više vrsta?
Emisija je posvećena Jawaharlalu Nehru, indijskom državniku i političaru koji je nakon Mahatme Gandhija bio najznačajniji borac za oslobođenje Indije od kolonijalnoga ropstva.
Mirom u Versaillesu iza Velikog rata, koji je trebao biti posljednji, nastao je suvremeni, novi svijet. Ljudi kao Siegmund Freud, Albert Einstein, Oswald Spengler i drugi obilježiti će prvu polovicu 20. stoljeća. Ta intelektualna povijest kreirala je i svijet u kojem danas živimo.
Izbori 1948. godine u Italiji bili su po mnogočemu presudni za taj povijesni trenutak. Hoće li vlast preuzeti komunisti ili će prevladati koalicija građanskih stranaka? Jasno, Amerikanci su se ovdje obilato umiješali te 1948., toliko značajne za početak Hladnoga rata.
Antički Rim oduvijek je slovio kao sjajna kopnena vojna sila. Jesu li Rimljani zazirali od mora? Je li kultura kojemu je Sredozemno more doista bila sredina njegove zemlje, gdje su sve obale Sredozemlja stvarno bile pod rimskom vlašću i to stoljećima, bježala od trgovačkih, prehrambenih pa i vojnih pozitivnih značajki mora? Zašto su stari Grci ostali glasoviti pomorci, a Rimljani ne?
Građani Rima su 25. travnja 799. godine napali papu Lava III. Napadači su bili pristalice prethodnog pape Hadrijana I. Htjeli su zarobiti Lava, oslijepiti ga i odrezati mu jezik.
Prije tri stotine godina, početkom rujna 1714., trupe burbonskog kralja Španjolske Filipa V. slomile su obranu Barcelone. Bio je to početak sužavanja neovisnosti kneževine, ali i trenutak koji se, pomalo neobično, u Barceloni i danas obilježava kao nacionalni praznik, podsjećanje na nacionalnu katastrofu
Jaltska konferencija, sastanak predstavnika SAD-a, SSSR-a i Velike Britanije, održan u Jalti na Krimu od 4. II. do 11. II. 1945 (zvan i Krimska konferencija). SAD je predstavljao F. D. Roosevelt, SSSR J. V. Staljin, a Veliku Britaniju W. Churchill.
Tih trinaest dana u listopadu 1962. godine svijet je došao najbliže do svoga uništenja! Četrdeset godina poslije na konferenciji u Havani 2002. priznat će ondašnji ministar obrane Robert McNamara kako je tada vjerovao da je raketna kriza riješena najbolje vođenom političkom operacijom u posljednjih 50 godina, a kako sada vjeruje da se u tih 13 dana "sreća umiješala i pomogla za dlaku izbjeći nuklearni rat". Slično misli i Nikolaj Leonov, bivši voditelj odjela za Kubu u sovjetskom KGB-u koji je kazao: "Čini se kao da smo se tada spasili uz Božju pomoć".