Vojne hunte Latinske Amerike

Latinska Amerika zakoračila je u godine Hladnog rata u sjeni svog moćnog sjevernog susjeda, Sjedinjenih Američkih Država. Već 1947. potpisan je Interamerički ugovor o uzajamnoj pomoći, a 1948. osnovana je Organizacija američkih država. Ovi su potezi trebali jamčiti kolektivnu sigurnost država potpisnica, kao i unaprjeđivati međusobne ekonomske i društvene odnose. Tradicionalna ekonomska i politička dominacija Sjedinjenih Država u regiji, koja je definirana još u 19. stoljeću 'Monroeovom doktrinom', sada je pod plaštem antikomunizma dobila novi oblik. Upravo će ta nova hladnoratovska paradigma dominirati procesima koji su definirali povijest Latinske Amerike u drugoj polovici 20. stoljeća.

Vučedolska ptica

Godine 1897. Josip Brunšmit, profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i prvi direktor Arheološkog muzeja u Zagrebu, odlučio je privučen brojnim nalazima iskopati prvu sondu na Vučedolu, na desnoj obali Dunava.

Zagonetni faraon Eknaton (Amenhotep IV)

Godine 1364. prije Krista, to je vjerojatni datum, umire egipatski faraon Amenhotep III. Vladao je skoro 40 godina. Bio je uspješan vladar, graditelj i lovac. U njegovo vrijeme podignuti su najljepši hramovi u Luksoru. Ali, Amenhotep III. umre iznenada, još mu nije bilo 50 godina. Na prijestolju ga nasljeđuje sin koji će biti potpuno drugačiji od oca. Smatra ga se najkontroverznijim i najzagonetnijim egipatskim faraonom.

Zapadna Sahara

Sukobi oko Zapadne Sahare počeli su sedamdesetih godina 20. stoljeća. Danas nekoliko stotina tisuća ljudi živi na području veličine Velike Britanije. Kao kolonijalni gospodari ovdje se javljaju Francuzi i Španjolci, a kasnije se za taj teritorij bore Maroko i Mauritanija.

Židovska dijaspora

Mnogi narodi svijeta imaju svoje dijaspore, no sinonim za dijasporu mogu biti Židovi. Židovi su živjeli ili žive posvuda, od Kavkaza i Afganistana do Europe i Amerika.