Sedmogodišnji rat (ponegdje je trajao i 9 godina), koji se naziva i Pomeranski rat ili Francusko-indijanski rat, odvijao se 1754. i 1756-1763., a sukobljene su strane bile Velika Britanija, britanske kolonije u Sjevernoj Americi, Pruska i Hannover protiv Francuske (i Nove Francuske (Kanade)), Austrije, Rusije, Švedske i Saske. Španjolska i Portugal poslije su uvučeni u sukob, a vojska neutralne Nizozemske napadnuta je u Indiji.

U prosincu 1572. godine po Susedgradu i Donjoj Stubici krstare skupine seljaka. Mogli su se raspoznati po tome što su svoj klobuk okitili zimzelenom. Bio je to znak da su oni članovi muške punte.

Serasker Mustaj-paša Čelić-Sari, vezir bosanski, uz Mehmed-pašu, koji predvodi elitne trupe Osmanskog Carstva, i nasljednog kana krimskih Tatara Nuredina Selamet Giraja, u ljeto 1715. opsjeo je Sinj.

Taj sukob počeo je 1968. godine maršem u Derryju kojim se tražilo građanska prava za katoličku manjinu. Završio je trideset godina poslije Sporazumom od Velikog petka.

Na otok Lindisfarne 8. siječnja 793. godine iskrcali su se ratnici koji su preplovili Sjeverno more. Sjeverno more bilo je opasno, no ti su ga ratnici uspjeli preploviti i, kako je pjesnik i svećenik Alcuin napisao, izazvali užas koji nije viđen u Britaniji.

14. svibnja 1947. godine, dan prije isteka mandata na temelju kojeg je Velika Britanija upravljala Palestinom, David Ben Gurion, čelnik Židovske agencije koja je predstavljala židovsku zajednicu u Palestini, proglasio je "uspostavu Eretz-Israela koji će biti poznat kao Država Izrael".

Druga polovica 19. stoljeća donosi do tada neviđenu seobu ljudi iz Evrope u SAD. Amerikanci su preferirali useljenike iz tzv. Stare Evrope, dok su mi useljenici iz Istočne Evrope i posebno tadašnje Austro-Ugarske bili čudni, čak i neprihvatljivi.

U samo nekoliko desetljeća, od polovice 19. do početka 20. stoljeća, Japan se pretvorio u modernu, industrijaliziranu naciju. Slogan reformiranog Japana bio je "obogatiti državu i ojačati vojsku". Od feudalne države i vojske naoružane kopljima i mačevima, Japan je postao regionalni hegemon. Japanski uspon promatran je s divljenjem, ali i strahom.

Gost prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine je istaknuti francuski povjesničar Henry Rousso koji se prvo bavio poviješću Drugog svjetskog rata te poslijeratnim razdobljem, posebno vichyevskim režimom i čistkama. Potom se okrenuo prema povijesti kolektivnog sjećanja i iskustvima prošlosti, polju čijem je stvaranju i sam pridonio.

Nakon što je 20.6.1837. preminuo kralj William IV., na prijestolje u Londonu sjela je princeza Viktorija. Imala je tada jedva osamnaest godina. Vladala je pune 64 godine. Razdoblje koje se obično naziva viktorijanskim dobom započelo je početkom tridesetih godina 19. stoljeća, nakon što je Britanija uvela reforme koje su politički sustav otvorile srednjoj klasi.